Nakon novog istraลพivanja sprovedenog na laboratorijskim miลกevima, nauฤnici kaลพu da bolje shvataju kako hroniฤni stres utiฤe na ubrzanje rasta matiฤnih ฤelija raka, a otkrili su i na koji naฤin spreฤiti njegov negativan uticaj na organizam, prenosi Hina.
Poznato je da hroniฤni stres utiฤe na mentalno i emocionalno stanje i na fiziฤko zdravlje pojedinca. Istraลพivanja su dosad povezivala hroniฤni stres s ubrzanim kognitivnim oลกteฤenjima te veฤim rizikom od srฤanih ili probavnih zdravstvenih tegoba.
Ranija istraลพivanja upuฤuju i na to da dugotrajna izloลพenost stresu moลพe ubrzati razvoj raka putem njegovog uticaja na aktivnost gena, prenosi portal Medical News Today.
Nedavno su nauฤnici s Medicinskog fakulteta Univerziteta Dalian u Kini, u saradnji s kolegama iz celog sveta, otkrili kljuฤan mehanizam koji potiฤe hroniฤni stres, a on opet podstiฤe rast matiฤnih ฤelija raka iz kojih nastaju tumori. Preciznije, struฤnjaci su prouฤavali ovaj mehanizam na miลกevima i sluฤajevima raka dojke.
Rezultati njihove studije, objavljeni u struฤnom ฤasopisu The Journal of Clinical Investigation โprstom upiruโ u hormon epinefrin. Nauฤnici istovremeno predlaลพu novu strategiju koja bi mogla suzbiti dejstvo mehanizama stresa na ฤelije raka.
โMoลพete pobiti sve ฤelije u tumoruโ, kaลพe jedan od autora studije Keith Kelley sa Univerziteta Illinois u Chicagu, โali ako ne uniลกtite matiฤne ฤelije, tumor ฤe nastaviti rasti i potom metastazirati.โ
Podseฤa kako je โodavno poznato da se tumori sastoje od razliฤitih vrsta ฤelija, koje imaju bitno razliฤiti โstepen malignostiโ, ali najopakije su matiฤne ฤelije, koje ฤine oko jedan odsto svih tumorskih ฤelija. One su poput nekakvog jezgra, od kojeg sve nastaje.
Reฤ je o besmrtnim ฤelijama, koje imaju moguฤnost stvaranja drugih ฤelija raka i koje su zasluลพne za stvaranje udaljenih metastaza. Opstaju nakon svih agresivnih terapija, jer imaju zapanjujuฤu moguฤnost samoobnavljanja. Njihov potencijal je jednostavno zastraลกujuฤ.โ
โOvo jeโ, dodaje Kelley, โjedna od prvih studija koje povezuju hroniฤni stres upravo s rastom matiฤnih ฤelija raka dojke.โ
Stres podstiฤe rast tumora
Da bi ustanovili na koji naฤin stres utiฤe na rast ฤelija raka kod glodara, istraลพivaฤi su ih na sedam dana smestili u male zatvorene prostore, a potom su ih podelili u dve grupe.
Jednu su smestili u prostrane i udobne ograฤene prostore, a svrha je bila prekinuti njihovu izloลพenost stresu. Ovo je bila kontrolna grupa miลกeva. Druga je i iduฤih 30 dana ostala u malim zatvorenim prostorima. Oni su bili eksperimentalna grupa.
Nedugo nakon poฤetka istraลพivanja, struฤnjaci su ustanovili da je grupa miลกeva izloลพena stresu poฤela pokazivati promene u ponaลกanju koje su upuฤivale na depresiju i anksioznost, a istovremeno su tumori kod njih bili veฤi od onih primeฤenih u kontrolnoj grupi.
Primetili su i da tumori kod miลกeva iz eksperimentalne grupe imaju veฤi broj matiฤnih ฤelija raka nego oni kod miลกeva iz kontrolne grupe.
Rukovodilac istraลพivanja Quentin Liu s Instituta za matiฤne ฤelije raka Medicinskog Univerziteta Dalian kaลพe da bi โviลกe saznanja s podruฤja biohemije trebalo dovesti nauฤnike do povezanosti izmeฤu stresa i ลกirenja raka te omoguฤiti otkriฤe novih ciljanih lekova.โ
Kriv je epinefrin, a ne kortizol
Poลกto su ispitali na koji su se naฤin menjali razni fizioloลกki faktori kod miลกeva koji su bili izloลพeni hroniฤnom stresu, nauฤnici su ustanovili da je reฤ hormonu epinefrinu.
U grupi miลกeva pod stresom otkrivene je znatno viลกi nivo ovog hormona nego kod miลกeva u kontrolnoj grupi. Istovremeno su kod miลกeva u eksperimentalnoj grupi, koji su dobili lek koji je blokirao receptor za epinefrin (ADRB2), primeฤeni manji tumori, a i broj matiฤnih ฤelija raka bio je niลพi.
โKada ljudi pomisle na stres, pomisle na kortizol jer znaju da on uniลกtava imuni sistem. Neverovatno je da je u ovom sluฤaju razina kortizola bila manja i nakon mesec dana izloลพenosti stresuโ, kazao je Liu.
Kako epinefrin podstiฤe razvoj matiฤnih ฤelija raka? Autori studije pojasnili su da, kada se taj hormon veลพe za receptor ADRB2, interakcija poveฤava nivo laktata dehidrogenaze, enzima koji u stanju opasnosti miลกiฤima daje โinjekcijuโ energije ลกto pojedincu omoguฤuje da se suoฤi s pretnjom ili da od nje pobegne.
Veฤa koliฤina energije utiฤe na proizvodnju organskog spoja laktata, a kod obolelih od raka ลกtetne se ฤelije hrane upravo njime. On im omoguฤava veฤu koliฤinu energije. To znaฤi da, ako je pojedinac izloลพen hroniฤnom stresu u organizmu i ima previลกe laktat dehidrogenaze, to aktivira gene povezane s razvojem i rastom raka te podstiฤe rast ฤelije raka.
โOvi podaci pojaลกnjavaju na koji naฤin poviลกen nivo epinefrina uzrokovan hroniฤnim stresom potiฤe rast raka dojke delovanjem izravno na matiฤne ฤelije rakaโ, kazao je Liu.
Je li odgovor vitamin C?
Prouฤavajuฤi nivo epinefrina kod 83 osobe s rakom dojke nauฤnici su otkrili da ลพene s poviลกenim nivoom epinefrina imaju i viลกe laktat dehidrogenaze u tumorima. To su ustanovili iz uzoraka biopsije.
Nauฤnici smatraju da je vitamin C supstanca koja najviลกe obeฤava jer blokira proizvodnju aktivne dehidrogenaze u laboratorijskim eksperimentima. Kada su ubrizgali vitamin C miลกevima izloลพenim hroniฤnom stresu ustanovili su da se tumor smanjio.
โRezultati upuฤuju na to da bi vitamin C mogao biti nov i delotvoran terapeutski agens koji ฤe ciljati rak kod bolesnika izloลพenih hroniฤnom stresuโ, zakljuฤio je Liu.
(Danas)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com