Telo može i mesec dana ranije da pošalje upozorenje na srčani udar, a vrlo je važno te poruke na vreme primetiti i prepoznati.
„Atipični simptomi se najčešće javljaju kod starijih osoba, a posebno žena, a zbog kojih su se i obratili za pomoć hitnoj službi“, izjavila je autorka studije Amalie Lykkemark Møller iz bolnice Nordsjællands u Danskoj i dodala da pacijenti najčešće nisu svesni koliko im je hitno potrebna medicinska pomoć.
Za potrebe studije analizirali su se i podaci o pozivima upućenim hitnoj službi u Danskoj, a vezano za probleme sa srcem, u periodu od 2014. do 2018. godine. Od 7.222 poziva, nakon kojih je u roku tri dana dijagnostifikovan i infarkt, bol u grudima je zabeležen kako primarni simptom, u 72 posto slučajeva.
Atipični simptomi
Ali, oko 24 posto pacijenta je prijavilo i atipične simptome, a većinom su imali veze s problemima s disanjem. Bol u grudima se najčešće javio kod muškaraca koji su zvali hitnu službu (stari od 30 do 59 godina), dok se retko javio kod žena starijih od 79 godina. Atipični simptomi se najčešće javljaju kod starijih pacijenta, posebno žena.
76 posto osoba koje su imale simptom bol u grudima poslata su kola hitne pomoći, u poređenju s onima koji su imali atipične simptome – hitna je pomoć poslana u samo 17 posto slučajeva.
Razlike u procentu smrtnog ishoda
Prema statistici, 5 posto pacijenata koji se javljaju sa simptomom boli u grudima umre u roku od 30 dana, od trenutka kada su zatražili hitnu pomoć, kao i 3 post onih koji su zvali otvorene linije za konsultacije za medicinsku pomoć. Te su brojke porasle na 23 posto za pozive hitne pomoći, i 15 posto za one koji su zvali liniju za konsultacije.
Nakon pregleda svih varijabli poput pola, starosti, obrazovanja, prošlog infarkta, hronične opstruktivne plućne bolesti, naučnici su izračunali da je smrtni ishod u roku od 30 dana iznosio 4.3 posto za pacijente koji su osetili bol u grudima, i 15.6 posto za one koji su imali atipične simptome.
Došlo su tako do saznanja da osobe koje prijave bol u grudima kao simptom imaju tri puta veće šanse da će do njih doći vozilo hitne pomoći za razliku od onih koji imaju druge simptome.
„Osobe s atipičnim simptomima će češće nazvati liniju za konsultacije, što otkriva i da su njihovi simptomi blaži, ili oni samo nisu svesni koliko su ozbiljni“, dodala je voditeljka istraživanja. Blagi simptomi se mogu interpretirati kao bezopasni.
Kojih simptoma se treba posebno plašiti?
Bol u grudima se najčešće navodi kao prvi simptom infarkta, ali prema stručnjacima, mogu se javiti i simptomi koji uključuju samo neprijatnost u sredini grudnog koša, neprijatan osećaj u gornjem delu tela (vilica, ruka…), poteškoće s disanjem, vrtoglavica, mučnina i znojenje, prenosi Ordinacija.hr.
„U mnogim slučajevima kada se javljaju ovi atipični simptomi, lekar hitne službe može da prepozna o čemu se radi, pa je najpametnije, ako sumnjate na infarkt, da se odmah obratite lekaru radi hitnog pregleda. To bi moglo uveliko da utiče na vaše šanse da preživite“, dodala je dr. Kristin Hjuz, doktorka hitne službe u Čikagu.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com