U prethodnim godinama zemlje Evropskog regiona su suoฤene sa epidemijama malih boginja, rubele, zauลกaka koje se javljaju kod osetljive populacije koja nije vakcinisana ili nije vakcinisana na vreme.
Kako zarazne bolesti ne poznaju granice, epidemije se ลกire iz zemlje u zemlju, saopลกtio je Batut povodom Nedelje imunizacije u Evropskom regionu SZO od 24. do 30. aprila.
Nedelja imunizacije je godiลกnji dogaฤaj ฤiji je opลกti cilj poveฤanje obuhvata imunizacijom jaฤanjem uverenja o potrebi zaลกtite svakog deteta/osobe od bolesti koje se mogu spreฤiti vakcinacijom, sa posebnim akcentom na decu iz teลกko dostupnih vulnerabilnih i marginalizovanih grupa, koji je inicirala SZO u oktobru 2005. godine, a u ฤije obeleลพavanje se ukljuฤila Srbija od poฤetka.
โImunizacija je jedna od najuspeลกnijih javnozdravstvenih inicijativa. Imunizacijom se preveniraju bolesti, komplikacije i smrtni ishodi od vakcinama preventabilnih bolesti meฤu kojima su deฤija paraliza, difterija, tetanus, veliki kaลกalj, hepatitis B, morbili, zauลกci, rubela, neke vrste zapaljenja pluฤa, prolivi izazvani rotavirusom i rak grliฤa matericeโ, saopลกtava Batut.
Svake godine se, dodaju, registruje dva do tri miliona smrtnih ishoda od pneumokoknih infekcija, rotavirusnih infekcija, difterije, tetanusa, velikog kaลกlja, malih boginja kod nevakcinisanih lica, meฤu kojima je najviลกe dece ispod pet godina ลพivota.
Imunizacija je, kako navode, doprinela iskorenjivanju velikih boginja i doprinosi iskorenjivanju deฤije paralize.
Prema podacima SZO, ukupan broj prijavljenih sluฤajeva poliomijelitisa na globalnom nivou u 2018. godini iznosio je 33 u odnosu na 22 koliko je prijavljeno u 2017. godini. Svi sluฤajevi su izazvani tipom 1 divljeg virusa poliomijelitisa, a poslednji sluฤajevi izazvani tipom 3 registrovani su 2012. godine.
Polio se endemski i dalje odrลพava u tri zemlje (Pakistan, Avganistan i Nigerija). Tip 2 virusa deฤije paralize se ne registruje od 1999. godine u svetu, a od aprila 2016. godine sve zemlje koje u svojim programima imunizacije primenjuju oralnu polio vakcinu iskljuฤili su iz dalje primene vakcinu koja sadrลพi vakcinalni polio virus tip 2.
U 2019. godini navrลกava se 21 godina od poslednjeg registrovanog autohtonog sluฤaja deฤije paralize izazvanog divljim poliovirusom u Evropskom regionu SZO (Turska 1998.). Sve zemlje regiona stekle su status zemalja bez poliomijelitisa u junu 2002. godine.
Pre uvoฤenja vakcine protiv malih boginja, koja je u primeni skoro 50 godina, procenjuje seย da je godiลกnje umiralo od ove bolesti oko 2,6 miliona osoba.
U 2017. godini 85 odsto dece u svetu jeย primilo jednu dozu vakcine protiv malih boginja do svog drugog roฤendana, u odnosu na 73 odsto u 2000. godini. U istom periodu je registrovana i redukcija smrtnih ishoda za 85 odsto. Kod jednog deteta od 20 obolelih male boginje izazivaju zapaljenje pluฤa, a od svakih hiljadu dece koja dobiju male boginje, jedno ili dvoje ฤe umreti.
U prethodnoj godini u Evropskom regionu SZO prijavljeno je 82.596 sluฤajeva morbila u 47 od 53 zemlje, sa 72 smrtna ishoda, ลกto je najveฤa zabeleลพena vrednost u poslednjoj deceniji (15 puta viลกe u odnosu na 2016. godinu, a tri puta u odnosu na 2017. godinu). Najveฤe epidemije u Evropskom regionu SZO su registrovane u Ukrajini, Ruskoj Federaciji, Rumuniji i Srbiji, a meฤu zemljama EU u Rumuniji, Italiji, Poljskoj i Francuskoj, sa 35 smrtnih ishoda.
Hospitalizovano je 61 odsto obolelih. Do epidemija je doลกlo zbog pada obuhvata MMR vakcinom u opลกtoj populaciji, specijalnim populacionim grupama i teritorijama, prekida u snabdevanju vakcinama, kao i nedovoljno osetljivog sistema nadzora.
Epidemije sa 1.000 i viลกe sluฤajeva su registrovane u sedam od 53 zemlje. To su Ukrajina, Grฤka, Gruzija, Francuska, Ruska Federacija, Italija i Srbija. Najveฤi broj obolelih se registruje u Ukrajini, a najveฤi broj smrtnih ishoda u Rumuniji (22), a zatim u Ukrajini (15) i Srbiji (14).
Na osnovu podataka Evropske verifikacione komisije za eliminaciju morbila/rubele, zakljuฤno sa 2017. godinom u 43 od 53 zemlje Evropskog regiona SZO prekinuta je transmisija morbila, a u 37 taj prekid traje duลพe od 36 meseci. Iako se proces eliminacije morbila kontinuirano sprovodi u zemljama EU, i dalje se u oblastima sa niskim obuhvatom registruju epidemije u opลกtoj populaciji i meฤu zdravstvenim radnicima.
U 2018. godini registrovano je 4.935 sluฤajeva morbila u Srbiji (stopa incidencije 70,3/100.000), bez teritorije srpskih enklava na Kosovu i Metohiji u kojima je registrovan 141 sluฤaj. Epidemija je poฤela u oktobru 2017. godine, najveฤa je u poslednjih 20 godina i u njoj su posle toliko godina registrovani smrtni ishodi.
Veฤina obolelih osoba (93%) je bila nevakcinisana, nepotpuno vakcinisana ili sa nepoznatim vakcinalnim statusom.ย Najviลกa specifiฤna stopa incidencije je u uzrastu ispod godinu dana ลพivota, a potom u uzrastu 1โ4 godine i u uzrastu 35โ39 godina.
Od ukupnog broja obolelih, 1.659 (33,6%) je bilo hospitalizovano, a komplikacije su registrovane kod 37 odsto obolelih. Od komplikacija najuฤestalija je bila dijareja koja je registrovana kod 1317 osoba (26,7%), zatim pneumonija kod 485 (9,8%), otitis media kod 18 (0,4%) i encefalitis kod dvoje (0,04%).
U 2018. godiniย prijavljeno je 14 smrtnih ishoda.
โI dalje je neophodno raditi na osnovnim strategijama prema planu aktivnosti eliminacije morbila: dostizanju i odrลพavanju obuhvata preko 95 odsto u svim administrativnim jedinicama, dostizanju i odrลพavanju indikatora kvaliteta u aktivnom nadzoru i sprovoฤenju dopunske imunizacije nevakcinisanih i nepotpuno vakcinisanih lica, kako bi se dostigao cilj eliminacije morbila u najmanje pet regiona SZO do kraja 2020. godineโ, upozorava Batut.
Dramatiฤan pad obolevanja od vakcinama preventabilnih bolesti doveo je do toga da se neke zarazne bolesti smatraju delom proลกlosti u Evropi. Nasuprot tome, blizu milion osoba u Evropskom regionu SZO nije vakcinisano osnovim vakcinama i bolesti koje se mogu prevenirati vakcinacijom kontinuirano izazivaju obolevanje, komplikacije/ sekvele i ฤak smrtne ishode.
Poruke Nedelje imunizacije:
Donosioci odluka treba da kreiraju profesionalni, edukativni i socijalni sistem podjednake dostupnosti vakcina.
Zdravstveni radnici treba da budu kljuฤni izvor informacija o vakcinama za roditelje. Izgradnjom poverenja u vakcine spaลกavaju se ลพivoti.
Svaki roditelj treba da igra kljuฤnu ulogu u zaลกtiti svoje dece izborom da ih vakciniลกe. Svako dete zasluลพuje da bude zaลกtiฤeno od vakcinama preventabilnih bolesti.
Istraลพivaฤi na polju vakcina spasili su milione ลพivota razvojem bezbednih i efikasnih vakcina.
Radeฤi na tome da svako dete primi potrebne vakcine bivamo zasluลพni za kreiranje buduฤnosti bez vakcinama preventabilnih bolesti.
Vakcine ลกtite od bolesti, spaลกavaju ลพivote i stvaraju osnovu za dug i zdrav ลพivot.
Vakcinacijom protiv zaraznih bolesti ne ลกtite se samo vakcinisani, veฤ i oni oko njih.
Zahvaljujuฤu vakcinaciji, broj sluฤajeva deฤije paralize je od 1988. godine redukovan za 99 odsto. Zajedno moลพemo iskoreniti polio.
Vakcinacijom protiv infekcije izazvane humanim papiloma virusom (HPV) moลพemo prevenirati 90 odsto karcinoma grliฤa materice.
HPV vakcina u kombinaciji sa skriningom je najefikasnija strategija u prevenciji karcinoma grliฤa materice.
Morbile su jedna od najzaraznijih bolesti. Nevakcisana deca ispod pet godina ลพivota su u najveฤem riziku od obolevanja i komplikacija, ukljuฤujuฤi smrtni ishod.
Rubela infekcija kod trudnica moลพe izazvati pobaฤaj ili kongenitalne malfomacije ploda. Vakcinacijom u detinjstvu ลกtiti se osoba ceo ลพivot.
Vakcina protiv hepatitisa B je 95 odsto efikasna u prevenciji infekcije, razvoju hroniฤne bolesti i karcinoma jetre uzrokovane hepatitisom B.
(Danas Online / Batut)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com