Najlekovitija biljka za imunitet

U danaลกnje vreme kompjuterizacije i virtuelne stvarnosti, koja je veฤ‡ ลกiroko dostupna u „dลพepnom izdanju“, ljudi kao da su izgubili sposobnost primeฤ‡ivanja okoline u kojoj ลพive. Zato me i ne ฤudi ลกto postoje „nevidljive“ biljke, poputย zove.

Moram priznati da me to pomalo iznenaฤ‘uje jer, za razliku od koprive, zova ima velike bele cvetove. Doduลกe, uprkos svojoj veliฤini, priliฤno diskretno se ti cvetovi utapaju u zelenilu samog grma. Meฤ‘utim, miris nije nimalo diskretan. Vrlo je intenzivan i specifiฤan. I jednom kada ga upoznate, zauvek ฤ‡ete ga prepoznati. Kada proฤ‘ete pokraj rascvetanog grma zove u proleฤ‡e, ne moลพete je ne primetiti. Zraci sunca kao da dodatno izvuku njen opojan miris, koji nagoveลกtava skori dolazak leta.

Primetio sam da je ljudi jednostavno oลกiลกaju i ubace u formu ลพive ograde, ne obraฤ‡ajuฤ‡i paลพnju na nene cvetove koji su izvrsna, hranjiva i lekovita namirnica.

Osim toga, te tamne bobice – plodovi, koji vas „nerviraju“ jer „unereฤ‘uju“ vaลกa dvoriลกta, itekako su jestive i zdrave. U ovom ฤlanku otkriฤ‡u vam joลก jednog, nevidljivog, saveznika zdravlja iz vaลกeg dvoriลกta. Usput apelujem na proizvoฤ‘aฤe mobilnih i virtuelne stvarnosti da porade na prepoznavanju mirisa iz prirode u aplikacijama. Danas je poznato tridesetak vrsta zove, a najpoznatije su crna zova Sambucus nigra i crvena – Sambucus racemosa. Spada meฤ‘u najstarije i najlekovitije biljke Evrope. Iako kod nas nije toliko upotrebljavana, u nekim delovima Njemaฤke, Austrije i Danske je izrazito cene i uzgajaju kao voฤ‡ku. Tako postoje i neke sorte koje su posebno razvijene u tim drลพavama. Doduลกe, imam neka saznanja da kod nas u Hrvatskoj postoje mali voฤ‡njaci zove i njihovi vlasnici proizvode sokove i pekmeze, ali u izuzetno malim koliฤinama.

Bazga (Sambucus) – naziv dolazi od grฤke reฤi „sambyx“, ลกto predstavlja naziv za crvenu boju jedinjenja olova „mini“ na koji liฤi crvena boja koju ostavljaju plodovi. Kod nas se u narodu joลก naziva: zovina, zova, baza, bazgovina, zovika, aptika, aptovina i dr.

Oprez: Obavezno obraditi cvetove i plodove!

Za veฤ‡inu zova ฤ‡ete proฤitati da su otrovne biljke. Sveลพa biljka je otrovna i ne sme se konzumirati bez kuvanja. Otrovni su i nezreli plodovi Sambucus nigra, a toksini se nalaze i u kori, listovima i izdancima. Sadrลพi tri toksina – sambunigrin, prunasin i holokalin, koji mogu da izazovu muฤninu, povraฤ‡anje, bolove i grฤeve u stomaku i proliv. Sirove bobice su jestive, ali mogu da izazovu muฤninu i povraฤ‡anje.ย Zabranjena je trudnicama i dojiljama.

Jaฤa imunitet

โ€ข Zova spada u najstarije i najlekovitije biljke naลกih krajeva i Evrope. Prema predanju, otac medicine, Hipokrat, smatrao je da ona moลพe da zameni sve ostale lekove.

โ€ข Iako je veฤ‡ Hipokrat poznavao lekovitost zove i ona se veฤ‡ vekovima koristi u narodnoj medicini, nauฤna zajednica poฤela je istraลพivanja njene lekovitosti tek u poslednjih dvadesetak godina.

โ€ข Prema dostupnim podacima, veฤ‡ina nauฤnih istraลพivanja ide u smeru leฤenja kaลกlja, prehlade, gripa i sliฤnog ekstraktima iz zove. Moram da napomenem da su naลกe bake njome leฤile groznicu, virozu, upalu sinusa i sliฤno. Poznavale su njeno svojstvo izazivanja pojaฤanog znojenja, koje pomaลพe uklanjanju toksina iz organizma, pa na taj naฤin pomaลพe ฤoveku da se brลพe oporavi od bolesti.

โ€ข Ustanovljeno je da veฤ‡ sama konzumacija soka ili ฤaja od zove utiฤe na poboljลกanje imuniteta.

โ€ข A pojedina naulna istraลพivanja ukazala su da utiฤe na simptome gripa, poput nekih poznatih lekova, ali bez nuspojava.

โ€ข Istraลพivanja su ukazala i na to da je uticaj antioksidansa antocijana iz zove snaลพniji od vitamina C i E. Zbog toga smanjuje oksidaciju LDL holesterola, a time i vjerovatnoฤ‡u pojave kardiovaskularnih bolesti. Ima blago laksativno dejstvo pa se preporuฤuje i kod probavnih poremeฤ‡aja.

โ€ข Osim uticaja na kardiovaskularne i infektivne bolesti, istraลพivanja se joลก rade na ispitivanju lekovitog uticaja sastojaka zove na pacijente koji su oboleli od raka i AIDS-a.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com