Mislimo da su bezopasni – daleko od toga. Neki lekovi protiv bolova mogu poveฤati rizik od srฤanog udara.
Rezultati jednog skorijeg istraลพivanja ukazuju na to da lekovi protiv bolova mogu da poveฤaju rizik od srฤanog udara. U ove grupe lekove spadaju i lekovi koji su nam dobro poznati – ipobrufen i diklofenak (trgovaฤki nazivi). Ovi lekovi se u zavisnosti od proizvoฤaฤa mogu naฤi na trลพiลกtu (ili biti prepisani od lekara) i pod drugim nazivima sa sliฤnim ili potpuno istim sastavom.
Lekovi protiv bolova i poviลกene temperature
Lekovi protiv bolova koriste se za ublaลพavanje bolova, za smanjenje upala i โobaranjeโ poviลกene telesne temperature.
Ova vrsta lekova spada u najฤeลกฤe koriลกฤene lekove u svetu i neki od njih se mogu slobodno kupovati u apotekama bez recepta i bez preporuke lekara (ipobrufen…).
Istraลพivanja
Istraลพivaฤi tim Univerzitetske bolnice Gentofte u Danskoj (Kopenhagen) odluฤio je da ispita da li postoji veza izmeฤu upotrebe lekova protiv bolova i srฤanog udara.
Koriลกฤena je baza podataka poslednjih desetak godina o srฤanim bolesnicima. Uporeฤeni su podaci pacijenata iz Danske koji su doลพiveli srฤani udar sa pacijentima koji su koristili lekove protiv bolova u prethodnom mesecu.
Identifikovno je 28.947 pacijenata koji su doลพivele srฤani udar. Od tog broja, njih 3.376 je koristilo pomenute lekove u nekom periodu tokom mesec dana pre srฤanog udara.
Ibuprofen i diklofenak
Ibuprofen (51%) i diklofenak (21,8%) najฤeลกฤe su koriลกฤeni lekovi protiv bolova, upala i poviลกene temperature.
Nauฤnici navode da je upotreba navedenih nesteroidnih antiinflamatornih lekova povezana sa 31% poveฤanim rizikom od srฤanog udara. Diklofenak je povezan sa 50% veฤim rizikom, a ibuprofen sa 31% poveฤanim rizikom za nastanak srฤanog udara.
Ostali lekovi iz ove grupe kao ลกto su naproksen, celekoksib i rofekoksib – nisu povezani sa pojavom srฤanog zastoja, kaลพu nauฤnici. Nauฤnici objaลกnjavaju da je moguฤe da je meฤu ispitanim pacijentima mali broj koristio ove lekove tako da moลพda zbog toga nije naฤena znaฤajna povezanost.
Kardiovaskularni efekti
Izveลกtaj je nedavno objavljen u โEvropskom ลพurnalu za srce – kardiovaskularne farmakoterapijeโ.
Istraลพivaฤi objaลกnjavaju kako lekovi protiv bolova utiฤu na niz promena u kardiovaskularnom sistemu u telu koje bi mogle da objasne vezu sa srฤanim udarom.
Navedeni lekovi omoguฤavaju: grupisanje trombocita u krvi i eventualno formiranje krvnih ugruลกaka, skupljanje arterija, zadrลพavanje teฤnosti u organizmu i podizanje krvnog pritiska, ลกto sve bez upotrebe drugih lekova moลพe poveฤati rizik od srฤanog udara.
Komentariลกuฤi navedene rezultate, drugi nauฤnici se slaลพu u miลกljenju da je najvaลพnije sa svojim lekarom porazgovarati o svim moguฤim opcijama, kao i o prednostima i manama lekova, pre nego ลกto poฤnete da uzimate bilo koji novi lek.
Iako nije utvrฤena povezanost svih lekova protiv bolova sa poveฤanim rizikom od srฤanog udara, razgovor sa svojim lekarom je imperativ da se donesu prave odluke o izboru najboljeg tretmana za pacijenta.
Pacijentima se savetuje da pre nego ลกto poฤnu da koriste lekove, ukljuฤujuฤi ibuprofen i diklofenak, konsultuju svog lekara-specijalistu o tome:
- kolike doze lekova i u kojim terminima koristiti
- koje lekove ne koristiti uz postojeฤu terapiju
- koje lekove koristiti obavezno uz druge lekove
- koji su tretmani alternativa preporuฤenoj terapiji
Napomene
Podseฤamo da nijedan lek nije โsavrลกenโ i โbez nuspojavaโ pa zato terba sluลกati savete lekara i pratiti uputstva koja su napisana za svaki lek.
Upozoravamo da lekove ne treba samoinicijativno uzimati i samostalno odreฤivati doze bez saglasnosti lekara.
Takoฤe se ne preporuฤuje hroniฤnim bolesnicima da po svom nahoฤenju prestanu da koriste neke lekove na kratko ili duลพe vreme, odnosno da ne odreฤuju sami sebi terapiju.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com