Ona se ฤesto opisuje kao epidemija 21. veka, posebno u nordijskim zemljama, gde introvertni Skandinavci uลพivaju imidลพ uzdrลพanih, rezervisanih ljudi koji se drลพe po strani.
Ljudi koji su druลกtveno izolovani imaju gotovo dvostruko veฤi rizik da prerano umru, objavio je finski Institut za zdravstvenu zaลกtitu (THL).
U epidemioloลกkim anketama THL-a uฤestvovalo je blizu pola miliona ljudi. U studiji je koriลกฤen materijal britanske โBiobankeโ kao iย prilozi meฤunarodnih istraลพivaฤa. Rezultati su objavljeni uย nauฤnom magazinu โLanset javno zdravljeโ.
U istraลพivanju su druลกtvena izolacija iย oseฤaj usamljenosti identifikovani kao faktori poveฤanja rizika zaย preranu smrt. Usamljenost je povezana iย sa drugim faktorima zdravlja, puลกenjem, alkoholizmom, socio-ekonomskim problemima iย simptomima depresije, koji svi doprinose riziku od prerane smrti. Uzgred, utvrฤeno je daย su izolacija iย usamljenost jako povezani sa smrtnoลกฤu od kancera.
Na kraju krajeva, korelacija izmeฤu usamljenosti iย rizika od prerane smrti pronaฤena je iย kod muลกkaraca iย ลพena, mlaฤih iย starijih, hroniฤnih bolesnika iย zdravih, objavio je finski javni servis.
โDruลกtvo bi trebalo daย obrati viลกe paลพnje naย prevenciju usamljenosti, posebno druลกtvene izolacije. Na to se moลพe uticati, izmeฤu ostalog, aktivnostima koje bi ujedinile druลกtvenu zajednicuโ, izjavio je rukovodilac istraลพivanja profesor Marko Elovanio zaย finski dnevnik โHufvudstadsbladetโ.
Konstantna usamljenost je identifikovana kao zdravstveni rizik, ฤak iย ako se osobe neย oseฤaju usamljenim. Meฤutim, potreba zaย druลกtvenim kontaktima smatra se individualnom, zbog ฤega se smatra daย usamljenost neย nosi direktne pretnje. Ipak, istraลพivaฤi naglaลกavaju vaลพnost druลกtvenih iย zdravstvenih usluga, posebno usluga institucija zaย mentalno zdravlje koje pomaลพu pojedincima.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com