Analgetik ฤesto koriลกcฬen svetu, paracetamol, ublaลพava glavobolju i groznicu, ali, kako tvrde nauฤnici pozivajucฬi se na nedavna istraลพivanja, utiฤe i na mozak, doprinosecฬi agresivnom ponaลกanju i slabljenju kognitivnih funkcija. Statini imaju sliฤan efekat. Meฤutim, mehanizam delovanja nije jasan, a rezultati ispitivanja su kontradiktorni.
Nauฤnici sa Drลพavnog univerziteta Ohajo sproveli su eksperiment sa 500 dobrovoljaca. Jednom delu uฤesnika su dali acetaminofen (ameriฤki naziv zaย paracetamol), a drugi deo je dobio placebo. Zatim su ih zamolili da naduvaju balone, i to za novac.
Nagrada je zavisila od veliฤine naduvanog balona, ali ako on pukne, osoba ne dobija niลกta. Ljudi sklonih riziku, koji su pokuลกavali da naduvaju ลกto vecฬi balon, bilo je mnogo viลกe meฤu onima koji su uzimali paracetamol. Oni koji suย uzeli placeboย su se zaustavljali na vreme. Na kraju, u njihovoj grupi praktiฤno nije bilo balona koji su pukli.
Zatim su dobrovoljci procenili stepen rizika nekoliko hipotetiฤkih dogaฤaja, na primer, bandลพi skok sa velike visine ili upravljanje automobilom bez sigurnosnog pojasa. I acetaminofen je opetย slabio osecฬaj opasnosti. Uฤesnici eksperimenta koji su dobili lek ฤeลกcฬe su pokazivali spremnost da rizikuju i da voze velikom brzinom bez vezivanja pojasa.
Po svemu sudecฬi, ova supstanca priguลกuje negativne emocije i smanjuje zabrinutost kada je osoba spremna da rizikuje, istiฤu autori istraลพivanja. Zaลกto se to dogaฤa joลก nije jasno.
Meฤutim, s obzirom na to da se u vecฬini zemalja paracetamol izdaje bez recepta, a oni koji uzimaju ovaj lek najmanje jednom nedeljno (u nekim regionima po 25 odsto stanovnika), to je pracฬeno neprijatnim posledicama za ฤitavo druลกtvo, istiฤu nauฤnici.
Uticaj leka na kognitivne funkcije
Prema radu kanadskih nauฤnika, paracetamol moลพeย negativno da utiฤe na kognitivne funkcije. U njihovom eksperimentu, dobrovoljci koji su dobili lek sporije su odgovarali na pitanja i greลกili su ฤeลกcฬe od onih koji su dobili placebo. Istina, efekat je bio kratkotrajan, jer se nakon nekoliko sati brzina reakcije vracฬala u normalu.
Ameriฤki istraลพivaฤi su otkrili da acetaminofen takoฤe slabi empatiju, to jest, saosecฬanje sa drugim ljudima.
Barem u dva eksperimenta istovremeno, dobrovoljci su nakon uzimanja leka loลกije identifikovali emocije sagovornika i procenjivali svoju i tuฤu bol, na primer, bol duboke rane.
Paracetamol moลพe negativno da utiฤe na kognitivne funkcije i slabi empatiju.
Po miลกljenju autora ovog rada, tako ฤudan rezultat se objaลกnjava osobenostima ljudskog mozga. Kada se bol uoฤi, nevaลพno ฤija, aktiviraju se ista podruฤja u mozgu kao i kod takozvane pozitivne empatije, to jest, radosti za drugu osobu. Upravo zbog toga slabljenje osecฬaja bola utiฤe na empatiju prema drugima.
Neurobiohemijski mehanizam delovanja acetaminofina joลก uvek nije poznat. Nauฤnici su otkrili samo da on ne utiฤe na metabolizam glavnog neurotransmitera, koji je odgovoran za empatiju โ oksitocin. Verovatno je lek nekako povezan sa kanabinoidnim sistemom, koji obezbeฤuje komunikaciju cฬelija nervnog sistema. Ali ovo joลก uvek nije dokazano.
Kod ลพena povecฬava agresivnost, muลกkarce smiruje
Razumljivija je korelacija izmeฤu agresivnosti i statina, lekova koji smanjuju nivo holesterola u telu i na taj naฤin smanjuju rizik od srฤanog i moลพdanog udara.
Pre nekoliko godina nauฤnici su pokazali da su se primati koji su bili na dijeti sa niskim nivoom holesterola, ponaลกali izuzetno neprijateljski jedni prema drugima.
Neuobiฤajeno ponaลกanje kod ljudi se takoฤe objaลกnjava odnosom izmeฤu holesterola i serotonina (neurotransmitera koji je ukljuฤen u regulaciju ponaลกanja). Dakle, prema podacima nauฤnika sa Kalifornijskog univerziteta u San Dijegu,ย statini su povecฬavali agresivnost kod ลพenaย srednjeg uzrasta.
Skoro hiljadu dobrovoljaca raznog uzrasta uzimalo je statine ili placebo svakodnevno tokom ลกest meseci. Ispostavilo se da su uฤesnici eksperimenta stariji od 45 godina, koji su dobili lekove, postali neobuzdani u komunikaciji i agresivniji. Ali statini su imaliย suprotan efekat na muลกkarceย โ smirili su ih.
Meฤutim, kanadski istraลพivaฤi su ubeฤeni da je uticaj statina na ponaลกanje pacijenata znatno preuveliฤan. Nema dovoljno dokaza da ovi lekovi uzrokuju gubitak pamcฬenja, poremecฬaj spavanja i agresiju. A znatno je viลกe ljudi koji su izbegli srฤani i moลพdani udar zahvaljujucฬi njima, nego onih koji su se suoฤili sa neลพeljenim efektima.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com