Ovaj mineral NEOPHODAN je za dobro zdravlje

Mineral magnezijum je veoma vaลพan za odrลพavanje dobrog zdravlja ljudskog organizma โ€“ potreban je srcu, nervima i miลกiฤ‡ima.

Uฤestvuje u aktiviranju preko 300 enzima, koji omoguฤ‡avaju normalno odvijanje metaboliฤkih procesa u organizmu. Kako naลก organizam nije u moguฤ‡nosti da sam proizvodi magnezijum, neophodno je njegovo redovno unoลกenje kroz ishranu ili suplementaciju. Dnevne potrebe za unosom magnezijuma kod odraslih i dece iznad 12 godina su od 300 do 400 mg (preporuka Nemaฤkog udruลพenja za ishranu).

Dobrobiti magnezijuma

Umiruje nervni sistem, poboljลกava san i smanjuje teskobu

Magnezijum reguliลกe odreฤ‘ene hormone u vaลกem organizmu koji imaju umirujuฤ‡i uฤinak na mozak, pridonose relaksaciji i opuลกtanju.

Upravo iz tog razloga manjak magnezijuma dovodi do slabijeg kvaliteta sna, pa ฤak i do nesanice.

Ovaj mineral vaลพan je za funkciju neurotransmitera koji se naziva GABA, a koji je zasluลพan za luฤenje serotonina, hormona sreฤ‡e.

Podiลพe nivo energije

Magnezijum je vaลพan i za aktivaciju adenozin trifosfata ili ATP-a.

Reฤ je o glavnom skladiลกtu energije unutar vaลกih stanica. Stoga, ako vam nedostaje ovog minerala, stalno ฤ‡ete oseฤ‡ati umor.

Manjak magnezijuma takoฤ‘e znaฤi da se i brลพe umarate tokom fiziฤkih aktivnosti, potrebno vam je viลกe kiseonika i imate veฤ‡i broj otkucaja srca.

Poboljลกava probavu

Magnezijum neutraliลกe ลพeludaฤnu kiselinu te podstiฤe kretanje stolice kroz creva, stoga je za one koji pate od zatvora jako vaลพno da uzimaju ovaj mineral.

Magnezijum takoฤ‘e opuลกta miลกiฤ‡e u celom probavnom traktu, kao i stenke creva, ลกto je dobar podsticaj praลพnjenju.

Napomena:ย ako uzimate dodatkeย  u prehrani s magnezijumom, vaลกa bi probava trebala biti uravnoteลพena i normalna, ali ako primetite da magnezijum ima uฤinak pravog laksativa te da ฤesto obavljate nuลพdu ili imate dijareju, to je znak da uzimate prevelike doze ovog minerala.

Uravnoteลพuje nivoe natrijuma, kalijuma i kalcijuma u organizmu

Manjak magnezijuma u organizmu negativno se odraลพava i na nivoe drugih minerala, poput kalijuma, kalcijuma i natrijuma. On, naime, pomaลพe transportu jona kalcijuma i kalijuma kroz staniฤne membrane.

U kombinaciji s kalcijumom magnezijum igra vaลพnu ulogu u oblikovanju kosti te u sintezi DNK i RNK.

Takoฤ‘e, u sluฤaju nedostatka magnezijuma, kalcijum se nepotrebno taloลพi u mekim tkivima u vaลกem organizmu.

Magnezijum je izuzetno vaลพan i za normalne kontrakcije miลกiฤ‡a i za sam srฤani ritam, kao i za provoฤ‘enje nervnih impulsa.

Smanjuje grฤeve, bolove i napetost u miลกiฤ‡ima

Ako nemate u organizmu dovoljno magnezijuma, mogli biste da oseฤ‡ate grฤeve u miลกiฤ‡ima.

Magnezijum je neophodan i za opuลกtanje i za kontrakciju miลกiฤ‡a, kao i za normalno kretanje.

Ovaj mineral uravnoteลพuje nivoe kalcijuma, ลกto je jako vaลพno za normalno funkcioniranje svih miลกiฤ‡a, pa tako i onog srฤanog.

Ublaลพava migrenu i spreฤava depresiju

Buduฤ‡i da magnezijum pridonosi cirkulaciji krvi, spreฤava suลพavanje krvnih ลพila koje inaฤe dovode do poviลกenjog krvnog pritisla te otpuลกta hormone za ublaลพavanje bolova, uzimanje ovog minerala moลพe spreฤiti ili barem ublaลพiti pojavu migrene.

Istraลพivanja su pokazala da su simptomi migrene oslabljeni kod onih ispitanika koji su uzimali dodatke u prehrani s magnezijumom.

Studije su pokazale da kod akutne migrene jako dobro pomaลพe intravenska primena rastvora magnezijum sulfata.

Buduฤ‡i da magnezijum podstiฤe proizvodnju hormona serotonina, on uvelike pomaลพe i kod depresije. Neki struฤnjaci smatraju da jako nizak nivo magnezijuma u hrani jedan je od vaลพnih faktora koji pridonose sve veฤ‡oj uฤestalosti depresije i drugih mentalnih oboljenja.

Takoฤ‘e, ako u organizmu nedostaje ovog minerala, on je podloลพniji razliฤitim alergijama.

ฤŒuva zdravlje srca i krvnih ลพila

Neki magnezijum nazivaju „mineralom sa srcem“ โ€“ ne bez razloga. On, naime veoma pomaลพe zdravlju ovog organa.

Osobe koje unose dostatne koliฤine ovog minerala imaju puno manji rizik od srฤanih oboljenja.

Spreฤava kontrakcije i suลพavanje krvnih ลพila koje dovode do poviลกenog krvnog pritiska.

Magnezijum je kljuฤan i u spreฤavanju srฤanog udara jer su neki sluฤajevi srฤanog udara uzrokovani upravo grฤenjem horonarnih ลพila, zbog ฤega srce na koncu ostaje bez kiseonika.

Pridonosi zdravlju kostiju i zuba

Manjak magnezijuma zapravo i nije lako ustanoviti, a za to postoji opravdan razlog. ฤŒak 57% tog minerala nalazi se โ€“ u vaลกim kostima.

Magnezijum je jako vaลพan za metabolizam kalcijuma te za pretvaranje vitamina D u aktivan oblik u telu. Dakle, on je neizostavna karika u izgradnji ฤvrstih kostiju.

I ne samo to. Ako ste mislili da je kalcijum najvaลพniji za vaลกe zube, to nije taฤno. Naime, brojna su istraลพivanja pokazala da je za zube (kao i za kosti) najvaลพniji โ€“ magnezijum. Samo zahvaljujuฤ‡i njemu vaลกa zubna gleฤ‘ moลพe biti ฤvrsta i zdrava.

Ima snaลพan detoks uฤinak na organizam

Dr Karolajn Din, koja je napisala slavnu knjigu „Magnezijumsko ฤudo“, naglaลกava koliko je magnezijum vaลพan u zaลกtiti mozga od uticaja teลกkih metala kojima smo izloลพeni poput aluminijuma, olova, ลพiveโ€ฆ

Nedostaje li vaลกem organizmu magnezijum, preti vam i veฤ‡i rizik od teลกkih oboljenja poput Parkinsonove i Alchajmerove bolesti.

Takoฤ‘e, glutation, prirodni antioksidans koji eliminira olovo, ลพivu i arsen iz vaลกeg organizma, za svoju sintezu treba upravo โ€“ magnezijum.

Smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2

Procenjuje se da gotovo 50 posto dijabetiฤara ima nizak nivo magnezijuma u krvi. Istraลพivanja su pokazala da osobama koje imaju manjak ovog minerala preti veฤ‡i rizik od dijabetesa tipa 2.

Studija je takoฤ‘e pokazala da se kod dijabetiฤara koji su svakodnevno uzimali visoke doze magnezijuma znatno popravilo stanje vezano uz nivo ลกeฤ‡era u krvi, kao i hemoglobina A1c, koji je kljuฤan za merenje glukoze u krvi.

Hrana bogata magnezijumom

Bogat izvor magnezijuma su oraลกasti plodovi i zeleno lisnato povrฤ‡e.

U namirnice bogate magnezijumom spadaju i: spanaฤ‡, blitva, graลกak, brokoli, kelj, (crni) pasulj, soja u zrnu, soฤivo, bademi, leลกnik, orasi, kikiriki, golica, avokado, banane, jagode, kupine, meso, kakao, jogurt, kefir, smokve, crna ฤokolada, smeฤ‘i pirinaฤ i zob.

Hrana bogata magnezijumom treba da bude svakodnevno zastupljena na vaลกem jelovniku, uz redovnu hidrataciju vodom koja sadrลพi optimalnu koncentraciju minerala.

Rezultati sprovedenih istraลพivanja ukazuju da osobe koje redovno konzumiraju namirnice bogate magnezijomom reฤ‘e oboljevaju od kardiovaskularnih bolesti i karcinoma debelog creva.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com