ฤetrdesetoฤasovna radna nedelja moลพe izgledati normalno, a kao odmor za druge. Studija u jednom ameriฤkom ฤasopisu koji se bavi medicinom rada (American Journal of Industrial Medicine) pokazuje da ako se stalno prevazilazi ovaj standard i radnici stalno rade duลพe, to moลพe biti veoma ลกtetno za njihovo zdravlje.
Istraลพivaฤi su otkrili da rad od 61 do 70 sati nedeljno poveฤava rizik od bolesti srca za 42 procenta, a radno vreme od 71 do 80 sati poveฤa rizik za 63 procenta.
To je vaลพan zakljuฤak, jer su srฤane bolesti vodeฤi uzrok smrti ลกirom sveta, sa viลกe od pola miliona smrtnih sluฤajeva svake godine samo u Sjedinjenim Ameriฤkim Drลพavama.
Jedna druga studija, objavljena u ฤasopisu The Lancet, otkrila je da ljudi koji rade duลพe vreme imaju veฤi rizik od moลพdanog udara u odnosu na one koji rade standardnu duลพinu radnog vremena.
Prekovremeni rad, ako se duลพe sprovodi, neฤe dovesti do poveฤane produktivnosti – on smanjuje efikasnost.
Nemaฤka se ponosi najveฤom ekonomijom u Evropi, a proseฤan radnik troลกi samo 35,6 sata nedeljno za posao.
Saveti
Kraฤe radno vreme moลพda u poฤetku ne izgleda realno, ali postoje koraci koje moลพete preduzeti da biste ostvarili bolje uฤinke.
Prvo, spavajte noฤu bar 7 sati. To ฤe vam dati energiju da biste bili produktivniji tokom dana, uradiฤete viลกe poslova i ranije ฤete se izvuฤi iz kancelarije.
Kreirajte organizovanu listu zadataka za svaki dan. Proverite svaku stavku kada ste zavrลกili da biste sebi dali motivaciju da uฤinite svoj dan efikasnijim.
Imajte na umu da ฤe vam rad od manje sati pruลพiti viลกe slobodnog vremena u kratkom roku i smanjiti zdravstvene probleme. I poslodavci bi trebalo da znaju da kraฤe radno vreme donosi veฤu produktivnost, zdravije radnike i manje bolovanja.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com