Smanjenja plata u 20-im i 30-im godinama moลพe vas dovesti u rizik od gubitka pamฤenja i loลกeg rada mozga u srednjim godinama, ukazuje istraลพivanje.
Nauฤnici su procenili kako su promene u platama uticale na zdravlje mozga viลกe od 3.000 odraslih osoba.
Dvadesetogodiลกnja studija zapoฤela je 1990. godine i pratila uฤesnike kroz Veliku recesiju, period ekonomske nestabilnosti ลกirom sveta.
Rezultati su pokazali da su volonteri ฤija je plata smanjena barem jednom tokom dve decenije bili loลกiji na kognitivnim testovima.
Francuski istraลพivaฤi tvrde da je uticaj smanjenja plata na zdravlje mozga bio tri puta vecฬi od onog od prirodnog starenja tokom jedne godini.
Zdravlje ljudi se generalno pogorลกava kada osoba ima manje novca nego nekada.
Studiju, koju je vodio Istraลพivaฤki centar Inserm u Bordou, pratilo je 3.287 ljudi.
Svi su u poฤetku imali od 23 do 35 godina. Istraลพivaฤi su pratili koliko ฤesto im je prihod padao, kao i u kom procentu se plata menjala.
Na kraju studije uฤesnici su dobili testove razmiลกljanja i pamcฬenja koji su merili koliko su dobro ispunili zadatke i koliko vremena im je trebalo da ih zavrลกe.
Istraลพivaฤi su otkrili da su volonteri sa dva ili viลกe smanjenja plata imali loลกije rezultate od onih ฤija se plata nije promenila.
Podaci su takoฤe pokazali da su volonteri koji su imali jedno smanjenje plata imali 2,87 poena niลพe od onih ฤija se plata nije promenila.
Rezultati su ostali taฤni nakon ลกto su se struฤnjaci prilagodili drugim faktorima koji mogu uticati na veลกtine razmiลกljanja, kao ลกto su visok krvni pritisak i nivo obrazovanja.
U posebnoj grani studije, 707 uฤesnika je takoฤe na poฤetku i na kraju studije pregledalo mozak MRI (magnetna rezonanca) kako bi izmerili volumen svog mozga. Ljudi sa dva ili viลกe pada prihoda imali su manji ukupni volumen mozga, u poreฤenju sa onima ฤija je plata ostala stalna.
Volonteri koji su doลพiveli jedan ili viลกe padova prihoda imali su manje bele moลพdane mase, odnosno tkiva koje povezuje razliฤita podruฤja mozga. Ako osoba ima bolest bele moลพdane mase, postepeno cฬe imati poteลกkocฬa sa sposobnoลกcฬu razmiลกljanja, ravnoteลพe i hodanja.
Prethodna istraลพivanja pokazuju da se volumen i teลพina mozga smanjuje kako starimo – za oko pet procenata po deceniji kada osoba napuni 40 godina.
„Naลกi rezultati pruลพaju dokaz da je vecฬi pad prihoda tokom godina povezan sa nezdravim starenjem mozga u srednjim godinama“, rekla je dr Graset.
Akademici su naveli neke indirektne razloge zbog kojih nestabilni prihodi mogu uticati na zdravlje mozga.
„Pojedinci koji imaju nestabilne prihode mogu biti viลกe izloลพeni riziku zbog kardiovaskularnih faktora rizika, depresije ili percipiranog stresa, koji su zauzvrat povezani sa loลกim kognitivnim zdravljem“, rekla je dr Graset
Oni sa finansijskom nestabilnoลกcฬu mogu stvoriti nezdrave navike, poput konzumiranja alkohola ili cigareta, ili ne uspevaju da upravljaju bolestima poput dijabetesa – ลกto moลพe da dovide do ozbiljnih komplikacija. Studija, objavljena u ฤasopisu „Neurology“, nije dokazala da pad prihoda direktno prouzrokuje loลกije zdravlje mozga.
„Potrebna su dodatna istraลพivanja kako bi se utvrdila uloga koju socijalni i finansijski faktori imaju u starenju mozga“, rekla je dr Graset.
(Daily Mail, N!)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com