ฤovek koji je prvi put u ลพivotu u svojoj 50. godini popio antibiotike doลพiveo je posle toga promene u raspoloลพenju, halucinacije, govorio je nepovezano i imao simptome psihoze i manije.
Kada je dovezen u hitnu sluลพbu psihijatrijske bolnice u ลฝenevi, ฤovek je rekao psihijatrima da je nocฬ posle prve doze antibiotika osecฬao da umire i doลพivljavao je zvuฤne halucinacije u kojima mu se obracฬa Bog, govorecฬi mu da je izabran za specijalnu misiju, ลกto su psihijatri procenili kao znake psihoze.
Lekari su kod pacijenta dijagnostikovali antibiomaniju, redak sporedni efekat uzimanja antibiotika, navodi se u nauฤnom ฤasopisu โBMC psihijatrijaโ.
Prvi sluฤaj antibiomanije opisan je prvi put u nauฤnim radovima pre 20 godina, u ลฝurnalu kliniฤke psihofarmakologije.
Kako je objasnio Paskal Sijenert, psiholog i psihijatar na Katoliฤkom univerzitetu u Levenu u Belgiji, vreme uzimanja antibiotika i simptomi koji su se javili kod pacijenta iz ลฝeneve ukazuju na sluฤaj antibiomanije. Sijenert, koji je prouฤavao tu pojavu, kaลพe da su do sada zabeleลพeni takvi sluฤajevi kod pacijenata razliฤitih doba, od kojih je najmlaฤi imao samo tri godine.
Sijenert i njegove kolege utvrdile su da klaritromicin, jedan od antibiotika koji su prepisani pacijentu iz ลฝeneve kako bi mu leฤili bakterijsku upalu plucฬa, najฤeลกcฬe izaziva sluฤajeve antibiomanije. Takoฤe, meฤu glavnim krivicima su i sintetiฤki fluorohinolonski antibiotici ciprofloksacin i ofloksacin.
Meฤutim, on dodaje da su to antibiotici koji se najฤeลกcฬe prepisuju pacijentima, pa su verovatno zato i najฤeลกcฬi uzrok. Sijenert misli i da je broj sluฤajeva antibiomanije koji se registruju veoma potcenjen.
โU najvecฬem broju sluฤajeva, antibiomanija leฤi se antipsihoticima, ali to ne znaฤi da ne bi proลกla i bez njihโ, navodi belgijski struฤnjak.
Pacijent iz ลฝeneve nije tretiran antipsihoticima, ali su mu lekari prepisali lorazepam. Njemu su se problemi javili poลกto je koristio amoksicilin-klavulansku kiselinu. Kada je prestao da je pije, nestali su i simptomi antibiomanije. Meฤutim, kada je poฤeo da uzima drugi antibiotik, klaritromicin, simptomi su se ponovo vratili, pa su mu lekari ukinuli antibiotike. Nedelju dana posle toga, viลกe nije imao maniฤne epizode, piลกe โLajvsajensโ.
Taฤan mehanizam na koji antibiotici utiฤu na centralni nervni sistem joลก nije poznat.
Nauฤnici su izneli nekoliko hipoteza. Jedna od njih je da neke vrste antibiotika mogu da budu inhibitori gama-aminobuterne kiseline (GABA), koja je odgovorna za umirivanje pobuฤenih neurona.
โTo bi moglo da objasni zaลกto u nekim okolnosti dolazi do manijeโ, kaลพe Sijenart.
Druge hipoteze navode da antibiotici naruลกavaju stomaฤni mikrobiom i da zato dolazi do poremecฬaja funkcija u mitohondrijama cฬelija.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com