Sindrom „slomljenog srca“ zaista postoji

Sve je viลกe ljudi koji ลพive sa sindromom slomljenog srcem, a o tom bolu u predelu srca sada piลกe nova studija koju je objavio „Journal of American Heart Association“.

Studija je otkrila je da je sindrom slomljenog srca u porastu i jedina je studija koja pokazuje jasnu vezu da srce i mozak reaguju zajedno kada je prisutna anksioznosti ili stresa.

Takotsubo sindrom, takoฤ‘e poznat kao sindrom slomljenog srca, moลพe da se manifestuje kao srฤani udar, izazivajucฬi bolove u grudima i kratak dah nakon ลกto srฤani miลกicฬi oslabe.

„Obiฤno se deลกava nakon teลกkog emocionalnog ili fiziฤkog dogaฤ‘aja, kao ลกto je raskid, saobracฬajna nesrecฬa ili ฤak roฤ‘endanska zabava iznenaฤ‘enja“, kaลพe dr Suzan ฤŒeng, koja je vodila studiju.

Studija je otkrila da su muลกkarci i ลพene podjednako iskusili sindrom slomljenog srca u porastu tokom poslednjih godina, a ลพene starosti od 50 do 74 godine su zabeleลพile najvecฬi porast. Od 135.463 sluฤaja sindroma slomljenog srca prijavljenih u SAD od 2006. do 2017. godine, 88,3 odsto sluฤajeva bilo je kod starijih ลพena.

„Ne postoji nijedno drugo stanje bolesti gde je to tako jasno i neosporno“, rekla je dr ฤŒeng za USA Today.

„Mnogi od nas su usredsredili bar deo svoje energije pokuลกavajucฬi da razumeju ลกta se deลกava oko ovog specifiฤnog sindroma, na primer kako prepoznati dijagnozu i postaviti dijagnozu.

„Muลกkarci i ลพene imaju razliฤitu biologiju i podloลพnost bolestima“, dodala je doktorka, pa „te razlike vremenom postaju preuveliฤane, a u ovoj studiji, ฤini se da je primenljivo i ovde“.

Iako retki, teลกki sluฤajevi sindroma slomljenog srca mogu da dovedu do smrti, a dr ฤŒeng kaลพe da su ljudi sa ovim sindromom boravili na intenzivnoj nezi „danima ili nedeljama, pokuลกavajucฬi da se oporave“. Dodala je i da stres izaziva sindrom, konstatujuฤ‡i da je to „ลกok za sistem“.

ฤŒeng kaลพe da sindrom slomljenog srca joลก nije dobro shvacฬen. Najorganizovaniji i najsveobuhvatniji dostupni podaci nalaze se u bazi podataka nacionalnih bolniฤkih uzoraka.

Dok su podaci iskljuฤivo od pre pandemije, kaลพe ฤŒeng, postoje podaci nakon 2017. Ali potrebno je nekoliko godina da se sve to prikupi i organizuje i pripremi za analizu.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com