Kompanija Compaq Computer bi do kraja 2004. godine trebalo da celu svoju 64-bitnu liniju serverâ prenese na arhitekturu Intel Itanium. Ugovorom nedavno sklopljenim izmeฤu kuฤâ Compaq i Intel predviฤeno je da Compaq Intel-u proda vlasniลกtvo nad kljuฤnim elementom svoje intelektualne svojine โ procesorom Alpha.
U Compaq-ovoj ponudi trenutno figuriลกu serveri visoke klase zasnovani na trima razliฤitim arhitekturama: Intel-ovoj, MIPS-ovoj i sopstvenoj, nazvanoj Alpha. U svom saopลกtenju izdatom ovim povodom, Compaq najavljuje da ฤe objediniti ova tri puta, birajuฤi samo jednu โ Intel Itanium โ od ove tri arhitekture za standardnu.
Pre nego ลกto prelazak bude potpuno okonฤan krajem 2004, Compaq bi trebalo da zavrลกi sledeฤu generaciju procesora Alpha, poznatu pod oznakom EV7, a istovremeno ฤe, joลก uvek, proizvoditi i servere NonStop Himalaya koji se zasnivaju na MIPS procesorima. Njihove performanse ฤe od ove godine do kraja 2004. biti poboljลกavane joลก dva puta.
Compaq ฤe, prema ovom ugovoru koji predviฤa postepen, viลกegodiลกnji tranfer, Intel-u ustupiti sve alate i inลพenjerske resurse angaลพovane na projektu Alpha, zajedno sa licencama tehnologije tog procesora i njegovih kompilatora.
Majkl Kapelas, izvrลกni direktor kompanije Compaq i predsednik njenog upravnog odbora, kaลพe: โOvo je odliฤan naฤin poboljลกanja efikasnosti. On svakome omoguฤuje da se bavi onim ลกto najbolje ume da radi, a nama omoguฤuje da pojednostavimo proizvodne linije. Finansijske detalje transakcije neฤemo saopลกtitiโ, a predsednik Intel-a Krejg Baret pojaลกnjava poslednju reฤenicu reฤima: โValjda je jasno da se ovde radi o velikom novcuโ.
Pol Otelini, izvrลกni potpredsednik kompanije Intel i direktor njenog ogranka za arhitekturu procesorâ, dodaje: โMi ne kupujemo liniju procesorâ Alphaโ, a Baret kaลพe: โPoลกto ugovor o kupovini Compaq-ove intelektualne svojine nije formulisan u iskljuฤivom, veฤ fleksibilnom tonu, ni jedna kompanija ne smatra da ฤe se javiti bilo kakve pravne zaฤkoljiceโ.
Kompanije koje koriste softver za procesor Alpha moraฤe da ga rekompiluju kako bi mogao da se izvrลกava na Intel platformi. Ipak, zahvaljujuฤi tome ลกto ฤe Compaq i na Itanium zasnovanim platformama podrลพavati svoj operativni sistem Tru64 Unix, veฤi deo ulaganja u softver ฤe im biti saฤuvan, poลกto je posao rekompilovanja neuporedivo manji i lakลกi od pisanja aplikacija iznova.
Baret je joลก rekao, ne iznoseฤi podrobnosti, da ฤe, po slovu ugovora, Intel โdobiti pristup nekim superinลพenjerskim tvorevinama i inลพenjerima, ลกto ฤe nam omoguฤiti da razvoj Itanium-a teฤe mnogo brลพeโ, a to ฤe, opet, Intel-u obezbediti znaฤajniji iskorak u polje superraฤunara i korporacijskih servera.
Compaq je veฤ poฤeo sa prenosom operativnih sistema i razvojnih alata Tru64 Unix, OpenVMS i NonStop Kernel na platformu Itanium.
Sve u svemu, Intel je veliki dobitnik ove priฤe. Analitiฤari se slaลพu u proceni da je on postigao mnogo viลกe od prostog izbacivanja iz igre jednog od najopasnijih rivala.
Ugovorom je predviฤeno da u Intel preฤu i Compaq-ovi inลพenjeri ฤije iskustvo u radu sa tehnologijom procesorâ moลพe znaฤajno da poboljลกa performanse Intel-ovih proizvoda. Ostaje samo da se vidi koliko ฤe vremena biti potrebno Intel-u da u svoje ฤipove integriลกe tehnologiju istovremenog izvrลกavanja viลกe programskih niti (Simultaneous MultiThreading, SMT) u kojoj je, prema miลกljenju brojnih poznavalaca ovog dêla industrije, Compaq otiลกao najdalje. Tehnologija SMT omoguฤava da se jedan procesor ponaลกa kao viลกe njih i tako efikasnije rasporedi radno optereฤenje i upravlja njegovim izvrลกavanjem. Drugim reฤima, za razliku od standardnog procesora koji poslove izvrลกava jedan za drugim, SMT procesor moลพe istovremeno da obraฤuje nekoliko tokova podataka zvanih โnitiโ. Pomoฤu njih, SMT procesor moลพe da izvrลกi ฤetiri do deset instrukcija po radnom taktu, dok standardni procesor moลพe izmeฤu jedne i ฤetiri. Aplikacije se ne moraju posebno preraฤivati da bi koristile prednosti SMT tehnologije, poลกto o raspodeli procesorskog vremena brine operativni sistem.
Compaq je nameravao da SMT upotrebi u verziji EV8 svog procesora Alpha, ali ฤe sada, u izmenjenim okolnostima, ono ลกto je trebalo da postane EV8 postati deo arhitekture Intel Itanium-a. Intel je, meฤutim veฤ toliko odmakao u razvoju buduฤih verzija svojih 64-bitnih procesora, da ฤe biti potrebno izvesno vreme (verovatno oko dve godine) da se doprinos inลพenjerâ procesora Alpha iskaลพe u pravoj meri.
Industrijom kruลพe glasine da bi Intel SMT mogao iskoristiti i za svoje 32-bitne procesore. Mnogi smatraju da bi SMT mogao biti ugraฤen veฤ u sledeฤu verziju Pentium-a 4, ali iz Intel-a nema nikakvih potvrda takvih nagoveลกtaja.
Javljaju se, opet, i miลกljenja da Intel neฤe mnogo profitirati od kupovine Compaq-ove tehnologije, izuzev ฤinjenice da je โnokautiraoโ jednog od glavnih takmaca.
Kada je Intel, recimo, 1997. kupio tehnologiju StrongARM po sliฤnom ugovoru, sklopljenom sa kompanijom Digital Equipment Corporation, veฤina inลพenjera te kompanije je, umesto da poฤne da radi za Intel, odluฤila da ode, pa mnogi smatraju da bi ovom vodeฤem proizvoฤaฤu procesora, koji u svetu hardvera (i po dobrim i po loลกim svojstvima) vaลพi za ono ลกto Microsoft predstavlja u svetu softvera, te stoga baลก i ne uลพiva preveliku popularnost unutar industrije, moglo da se ponovi takvo iskustvo.
Sa druge strane, sve i da Compaq-ovi inลพenjeri preฤu u Intel, postoji moguฤnost da se SMT, jednostavno, pokaลพe nedovoljno kompatibilnim sa Itanium-ovom 64-bitnom arhitekturom, za ลกta postoji osnovana bojazan.
Premda se o konkretnim brojevima ne govori, Intel bi mogao da โnaslediโ i โnekoliko stotinaโ Alpha inลพenjera. Oni bi prelazili postepeno, poลกto ฤe Compaq u narednih nekoliko godina joลก uvek upotrebljavati procesor Alpha. Prvi koji bi preลกli bili bi, logiฤno, oni koji su radili na projektu Alpha EV8.
Sa druge strane, postoje i miลกljenja prema kojima Intel-ovi inลพenjeri verovatno baลก i ne bi bili oduลกevljeni pridoลกlicama, mada takve pretpostavke ipak ostaju u ravni novinarskih spekulacija.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com