Do nedavno je Internet u Jugoslaviji imao skoro isključivo „ličnu“ primenu: bio je to medij koji je omogućio slobodan i nesmetan protok informacija u vremenima gušenja slobode medija i besomučnog sakrivanja istine. U pojedinim trenucima je mreža bila i jedini izvor pravovremenih i tačnih informacija.
Pored ove „političko-egzistencijalne“ uloge, ona je i bila izuzetno sredstvo za komunikaciju, ostvarivanje veze sa rođacima i prijateljima rasutim po celom svetu, ali i sa onima koji su bili odvojeni novonastalim granicama.
Sve u svemu, osim te „lične“ upotrebe, država i institucije skoro da nisu ni koristile preimućstva novog medija, niti je on ušao u poslovanje kao neophodna alatka. Promene u državi su nametnule potrebu da se prilagodimo svetskim standardima – ako vas nema na Internetu, kao i da ne postojite.
Projekti privatizacije i potreba za stranim ulaganjima je i postavila pred državne ustanove zadatak da se, putem Interneta, predstave svetu i, na taj način, uspostave pokidane veze, koristeći trenutno najmoćnije sredstvo za komunikaciju.
Logično, jedna od prvih ustanova koja je, što se tiče Interneta, pred sebe postavila ozbiljne i velike ambicije, jeste Privredna komora Jugoslavije. Kome će se potencijalni strani ulagači prvo obratiti u potrazi za informacijama o stanju naše privrede, zakonima i mogućim partnerima? Naravno, svetskoj mreži, koja je idealni „alat“ za brzo, efikasno i direktno uspostavljanje neophodne komunikacije. Sa „ove strane“ su domaći privrednici koji traže strane partnere, ulagače i potencijalna tržišta za svoje robe i usluge.
Privredna komora Jugoslavije je postavila za cilj da zadovolji obe ove potrebe i obezbedi dvosmernu komunikaciju. Što se tiče domaćih firmi i privrednika, zanimljivo je predstavljanje SR Nemačke kao poslovnog partnera. Na ovom segmentu sajta su postavljene osnovne informacije o ovoj državi, podaci o privrednoj strukturi, kontakt-adrese značajnih institucija i ambasada, kao i podaci o nemačkim firmama i predstavništvima u Jugoslaviji i jugoslovenskom prisustvu u Nemačkoj. Nadamo da se će se vremenom pojaviti i „lične karte“ ostalih država, zanimljivih za naše privrednike.
Za sve one pojedince i institucije u inostranstvu koje Jugoslavija zanima kao prostor za ulaganja i saradnju, postoji solidan broj informacija o državi, privrednim zakonima, ali i malim i srednjim preduzećima za koja su strani ulagači posebno zainteresovani, jer su u potpunosti u privatnom vlasništvu.
Posebno obećava deo sajta koji je još uvek u izgradnji, a koji nosi naziv Informacioni centar, čije će „srce“ biti baza podataka o svim privrednim subjektima, organizovana po različitim kriterijumima. Tu će se naći i detaljni podaci o sajmovima, tehnologijama, proizvodnim programima, bankama, kao i „panorame“ stranih zemalja koje će pružati geografske i privredne podatke, zajedno sa korisnim adresama. Informacioni centar će, putem Interneta, biti povezan i sa Međunarodnom privrednom komorom i WCN mrežom, a sve će to zajedno omogućiti korisnicima direktni pristup privrednim informacijama iz čitavog sveta.
S obzirom na trenutni sadržaj sajta, kao i ono što je u fazi pripreme, jasna je orijentacija Privredne komore ka edukaciji korisnika (privrednika) i stvaranju moderne mreže koja će Jugoslaviju uvesti u savremene tokove elektronskog poslovanja. Sajt Privredne komore Jugoslavije će vremenom (najverovatnije) prerasti u business-to-business adresu, koja će omogućiti međusobni kontakt firmi i kompanija i trgovinu na veliko bez posrednika, na najjednostavniji i najefikasniji način.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com