Ako ste sačuvali muškatle od prošle godine, evo šta da radite sa njima…
Muškatle su najpopularnije cveće u našim krajevima. Gotovo da nema kuće ili terase koja nije ukrašena muškatlom. Muškatle se lako održavaju, nisu skupe i ukrašavaju balkone, prozore, terase i bašte. Vole svetla mesta, zaštićena od podnevnog sunca.
Evo saveta kako da ih posadite, uzgajate i održavate kako bi što lepše cvetale i što duže trajale.
Najbolje temperature za uzgoj muškatli su od 10 do 27 stepeni. Na nižim temperaturama polako počinju da propadaju. Muscatli se mora zalivati redovno, ali umereno. Neophodno je da biljke imaju dovoljno vlage, tako da lišće ne uvene. Previše vlage i prekomerno zalivanje izaziva truljenje korena, tako da zemlja treba da bude ravnomerno vlažna. U kasnim popodnevnim satima, ako noći nisu hladne, mogu se prskati destilovanom vodom.
Muškatle treba orezati i zaliti početkom proleća. Poželjno ih je presaditi. Hrane se đubrivom za muškatle, ili đubrivom za cvetnice. Tokom vegetacije, prihranu muškatli treba obaviti zalivanjem 1-2 puta nedeljno rastvorom za njih. Muškatle, kao i druge biljke čije lišće ima dlake, ne treba prihranjivati prskanjem po listovima.
Kako presaditi i razmnožavati muškatle?
Muškatle se razmnožavaju semenom ili uzimanjem reznica zdravih, sočnih biljaka, a optimalno vreme za to je leto. Reznice koje se skarificiraju treba staviti u topao, peskovit, umereno vlažan kompost. Za razmnožavanje semenom potrebno je da seme bude sveže, jer brzo gubi klijavost. Muškatlu zimi treba držati u prostoriji pored prozora, jer joj je ta temperatura dobra.
Tople i potpuno mračne prostorije nisu pogodne za prezimljavanje muškatli jer mogu dovesti do preranog pomeranja muškatli, stvaranja tankih, bledih izdanaka i iscrpljivanja biljke. Tokom zime treba stalno uklanjati osušene listove.
Muškatle takođe mogu da se razbole. Evo kako da ga prepoznate i kako da ga tretirate.
Najčešća bolest muškatli je bakterijska pegavost lista (Xanthomonas pelargonii). Na poleđini starijih listova pojavljuju se uljane providne tačke koje potom prerastaju u okrugle pege sa crvenkastim ili sivim centralnim delom i žuto-zelenom perifernom zonom. Na licu listova tada postaju vidljive mrlje. Često se nekoliko tačaka spaja jedno sa drugim, stvarajući veće bolesne tačke (fleke), koje su često oivičene nervima. Jače napadnuto lišće se suši.
Bolesno lišće treba ukloniti i spaliti. Jako napadnute biljke treba iščupati i uništiti. Prilikom zalivanja nemojte vlažiti listove. Smanjite temperaturu i relativnu vlažnost vazduha češćim provetravanjem. Preventivno tretirati fungicidima na bazi bakra. Uzimajte reznice samo od potpuno zdravih biljaka, odnosno onih koje nisu pokazivale znake bolesti najmanje šest meseci.
(Stil Kurir)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com