Proleće nam je konačno pred vratima, i donosi radost boja i mnoštvo rascvetalog cveća u bašte i balkone. Ako tek počinjete sa baštovanstvom, predstavljamo vam pregled lukovičastih i semenskih cveća koje mogu da ukrase vašu baštu ili saksije na balkonu. Dok ostatak prirode još miruje nakon zimskog perioda, lukovičasti i gomoljasti cvetovi biće u centru pažnje sa svojim uglavnom zelenim listovima i cvetnim glavicama intenzivnih boja.
Ove biljke često krasi intenzivan miris koji će upotpuniti estetsku atmosferu. U baštama, parkovima, na cvetnim lejama, ove biljke će lako naći svoje mesto. Zasađene u grupama, različite kombinacije boja pružiće izuzetno impresivne cvetne detalje. Neke od njih naći će svoje mesto kao rezano cveće u odgovarajućim aranžmanima i buketima za uređenje enterijera. Evo šta da posadite:
Frezije
Iz lukovica frezije rastu 2-3 cveta, od kojih se svaki sastoji od 8 ili više latica koje su se srasle u osnovi, formirajući oblik u obliku levka. Sorte su bolje žute, cvekle, roze, ljubičaste i bele, a krasi ih intenzivan i prijatan miris. Cvetna stabljika je duga 60-80 cm, a listovi su uski i dugački. Cvet frezije se često koristi u odgovarajućim uskršnjim stolovima. Lukovice se sade u jesen, a ne vole previše vlažno zemljište i previše vlage.
Šafran
Cvetovi u obliku zvona dolaze u beloj, žutoj, ružičastoj, ljubičastoj i plavoj boji. Sorte se najčešće vezuju za veliku veličinu cveta, a oplemenjivanjem imaju više ljubičastih i belih cvetova. Šafrani su ukras bašta, javnog zelenila, a sade se i u saksije u domovima. Lukovice se sade na otvorenijim, osunčanim položajima u lako drenirano, po mogućstvu peskovito zemljište, vrlo često i u kamenjarima, krajem septembra i početkom oktobra. Sade se na dubinu od 6-8 cm i na razmaku od oko 12 cm. U rano proleće se hrane azotnim đubrivom.
Lale
Lukovice lala u bašti sade se od septembra do novembra na dubini od 10 do 25 cm u grupama. Mogu ostati u zemljištu, a najbolje im odgovaraju plodna, drenirana baštenska zemljišta i sunčani položaji. Lukovica je kruškolika ili jajasta, sa jedne strane ravna, a sa druge zaobljena. Sorte lala dele se na rane i kasne, prema visini, obliku i boji cvetova. Mogu biti od 20 do 70 cm, a cvetovi su jednobojni, dvobojni, jednobojni, dvobojni ili višebojni.
(vecernji.hr)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com