U bogatim kvartovima sve je više prozora bez zavesa, koji otkrivaju luksuzne enterijere domova. Iako su zavese nekada bile znak privatnosti, danas se nepokriveni prozori sve više povezuju sa bogatstvom i statusom.
Novi trend
Otkriveni prozori su tiho postali odlika luksuznih domova širom Amerike. Njujork tajms je nedavno pisao o „obaveznim prozorima bez zavesa“ u Bruklin Hajtsu, luksuznom delu Njujorka, dok je The Root primetio da je to posebno uobičajeno među bogatim mladim belcima u urbanim sredinama. Mnogi na TikToku su zbunjeni ovim trendom, a ponekad čak i u iskušenju da zavire unutra. Iako je ovaj fenomen najvidljiviji u gradovima, veza između bogatstva i nepokrivenih prozora prisutna je širom Amerike.
Prema velikoj studiji Ministarstva energetike SAD iz 2013. godine, oni koji zarađuju više od 150.000 dolara godišnje imaju skoro dvostruko veće šanse da ostave svoje prozore nepokrivene od onih sa prihodima između 20.000 i 29.000 dolara. Trend je jasan: odluka da se zavese povuku ili ne zavisi delimično od klase.
Prednosti nepokrivenih prozora
Ostavljanje prozora nepokrivenih ima brojne prednosti, bez obzira na društveni status. Oni pružaju prirodno svetlo, poboljšavaju dobrobit i pružaju pogled na spoljašnji svet. Ali postoji i druga strana – oni u kući su izloženi pogledima prolaznika, a leti prozori bez zavesa propuštaju vrućinu. Za mnoge, zabrinutost za privatnost i troškove nadmašuje estetske i psihološke prednosti.
Ali za najbogatije, odnos koristi i rizika je drugačiji – veće kuće omogućavaju lakši pristup prirodnom svetlu bez ugrožavanja privatnosti, a finansijska briga o troškovima grejanja i hlađenja skoro da i ne postoji. Tako su nepokriveni prozori postepeno postali statusni simbol.
U prošlosti su prozori bez zavesa bili „simbol siromaštva“
Ali u prošlosti prozori bez zavesa nisu imali ovu privlačnost. Kada su prozori od prozirnog stakla postali uobičajeni u Evropi krajem 18. veka, izazvali su strah od radoznalih suseda i preteranog svetla. Oskar Vajld se 1884. žalio da su „moderni prozori preveliki i previše svetli“. Roletne su se tada prirodno pojavile kao rešenje, objašnjava Daniel Jutte, profesor na NYU i autor knjige Transparency: The Material History of an Idea, koja istražuje istoriju prozora.
Prema nemačkom arhitekti iz 19. veka Richardu Lucaeu, zavese stvaraju osećaj „izolacije od spoljašnjeg sveta“. Kuće bez zavesa smatrane su „simbolom siromaštva“, prema nemačkom priručniku iz 1880-ih.
Ostavljati prozore nepokrivene bilo je rizično
Sredinom 20. veka u Americi, zavese i roletne su postale svojevrsno bojno polje između gradova i predgrađa. Tada su veliki prozori postali zaštitni znak američkih porodičnih kuća u predgrađu. Pošto su dozvoljavali nesmetan pogled na prirodu i unosili puno sunčeve svetlosti, smatralo se da imaju pozitivan efekat na zdravlje, objašnjava Andrea Vesentini, autor knjige Unutrašnja Amerika: Unutrašnji pejzaž posleratnog predgrađa.
Prema njegovim rečima, ovako svetle dnevne sobe bile su „nemoguće u gradovima“, gde su visoke i guste zgrade blokirale sunce. Pored toga, ostavljanje prozora nepokrivenih u urbanim sredinama smatralo se rizičnim. „Zatvorite zavese kada izađete iz kuće da ne biste privukli lopove“, upozorio je jedan američki list 1985. godine. Dok su stanovnici gradova morali da zatvaraju prozore, vlasnici prigradskih kuća su ih ostavljali širom otvorene, šaljući poruku da nemaju čega da se plaše.
Trend se proširio 1990-ih
Međutim, trend nepokrivenih prozora postepeno se proširio i na gradove – barem u bogatijim četvrtima. Već 2000. godine The New York Times je pisao o tome kako su na Menhetnu postale popularne providne zavese ili potpuno gole površine prozora. Prema dizajneru enterijera Tomasu Džejnu, koji radi sa imućnim klijentima u Njujorku i Nju Orleansu, trend je počeo 1990-ih, kada su ljudi počeli da preferiraju jednostavne zavese. „A onda, u poslednjoj deceniji ili dve, sve više ljudi govori da uopšte ne žele zavese“, kaže Džejn.
Ovo može zvučati neobično, jer ljudi u gusto naseljenim naseljima obično žele više privatnosti, primećuje Kevin Van Den Vajmelenberg, profesor arhitekture na Univerzitetu Nebraska-Lincoln koji proučava prirodno svetlo u zgradama. Ali bogati stanovnici grada imaju više prostora i više prozora. „Oni imaju izbor“, kaže Van Den Vajmelenberg.
Diskretan simbol privilegija
Iako dozvoljavanje pogleda u sopstveni dom može delovati kao znak ranjivosti, to je zapravo pokazatelj bezbednosti. Na primer, u Holandiji je retkost da ljudi prekriju svoje prozore noću – ostavljanje otvorenih zavesa predstavlja čin poverenja u zajednicu. Slično tome, u ruralnim delovima Danske, spuštene kapke često izazivaju sumnju, posebno kada ih drže doseljenici.
U Americi, nepokriveni prozori možda nisu toliko znak zajedničkog poverenja koliko lične bezbednosti. Imućniji vlasnici kuća, koji sebi mogu priuštiti najsavremenije sigurnosne sisteme, ne osećaju potrebu za zavesama. Tako su prozori bez zavesa postali jedan od najdiskretnijih simbola privilegija.
(Index.hr)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com