Jedan od kljuฤnih zadataka zmija u prirodi je kontrola populacije glodara jer ih zmije love i jedu, ฤime spreฤavaju prekomerno razmnoลพavanje tih ลกtetoฤina.
Iako veฤina ljudi ima strah od zmija, najฤeลกฤe su one bezopasne i ne poseduju otrov koji bi ozbiljnije mogao ugroziti zdravlje ฤoveka ili ฤak ลพivot. Ipak, postoje i one sa kojima pri susretu treba biti obazriv.
Otrovne zmije u Srbiji
Prema podacima Zavoda za zaลกtitu prirode u Srbiji ลพivi deset vrsta zmija i sve su zaลกtiฤene divlje vrste. Tri vrste su otrovne โ poskok, ลกarka i planinski ลกargan.
Devet vrsta zmija su strogo zaลกtiฤene, a to su belouลกka, ribarica, smukulja, Eskulapov smuk, stepski smuk, ลกilac, ฤetvoroprugi smuk, ลกarka i planinski ลกargan, dok je zaลกtiฤena vrsta โ poskok, navodi biolog i struฤni saradnik Zavoda za zaลกtitu prirode Marko Divac.
Prema Zakonu o zaลกtiti prirode zabranjeno je hvatanje, drลพanje i/ili ubijanje zmija u svim fazama njihovog bioloลกkog ciklusa โ uniลกtavanje njihovih razvojnih oblika, jaja iako su prazna, legla, kao i podruฤja njihovog razmnoลพavanja, odmaranja, kao i ugroลพavanje ili uniลกtavanje njihovih staniลกta, navodi biolog.
Prema reฤima biologa, najฤeลกฤa otrovnica u Srbiji je poskok.
โล iroko je rasprostranjena na teritoriji Srbije, juลพno od Save i Dunava. Poskok preferira prirodna staniลกta, poput stena, kamenjara, termofilnih hrastovih ลกuma, ali se u veoma retkim sluฤajevima mogu naฤi i u urbanim sredinama. Nalazi poskoka u urbanim sredinama su ฤesto sluฤajni, s obzirom na ฤinjenicu da se u najveฤem broju sluฤajeva jedinke poskoka nenamerno dovezu kolima ili na primer prikolicom sa drvima iz prirodnog staniลกtaโ, objaลกnjava Divac.
Kako navodi, ลกarka je reฤa vrsta od poskoka.
โInteresantno je da u Srbiji imamo visokoplaninske i nizijske populacije ลกarki. Trenutno je poznat samo jedan lokalitet nizijskih ลกarki u blizini Obedske bare, dok su visokoplaninske populacije, svojim rasprostranjenjem ograniฤene na velike nadmorske visine, obiฤno viลกe od 1.300 metara. Buduฤi da preferiraju prirodna staniลกta, veoma retko se mogu naฤi i u blizini naseljenih mesta, pogotovo na jugu i jugoistoku Srbijeโ, istiฤe.
Planinski ลกargan je, prema reฤima biologa, naลกa najmanja, najreฤa i najugroลพenija vrsta otrovne zmije.
โMogu se naฤi samo na par lokaliteta u juลพnoj i jugozapadnoj Srbiji, na veoma velikim nadmorskim visinama, veฤim od 1.500 do 1.600 metara. Do sada nije zabeleลพen ni jedan sluฤaj nalaza planinskog ลกargana u naseljima koja nastanjuju ljudiโ, zakljuฤuje, a prenosi N1.
Simptomi nakon ugriza zmije
Simptomi ugriza zmije zavise od raznih faktora kao ลกto su vrsta zmije, njena veliฤina, koliฤina otrova koja je ubrizgana, mesto ugriza te fiziฤko stanje i starost ugrizene osobe. Najฤeลกฤi znakovi ugriza zmije otrovnice ukljuฤuju:
- Rana od ugriza, otok, bol i crvenilo oko mesta ugriza
- Glavobolja, vrtoglavica, problemi s vidom
- Teลกkoฤe s disanjem, muฤnina, povraฤanje
- Nepravilni otkucaji srca i moguฤe stanje ลกoka
ล ta uฤiniti u sluฤaju ugriza zmije
Ugrizi zmija otrovnica predstavljaju hitno medicinsko stanje, stoga je kljuฤno ne odlagati leฤenje. U sluฤaju ugriza, vaลพno je brzo prevesti povreฤenu osobu u najbliลพu bolnicu ili pozvati hitnu pomoฤ koristeฤi broj 194. Osoba koju je ugrizla zmija trebalo bi da ostane ลกto mirnija, izbegavajuฤi paniku i kretanje, jer bi to moglo ubrzati ลกirenje otrova kroz telo.
Pre dolaska u bolnicu ili hitne pomoฤi, vaลพno je preduzeti sledeฤe korake:
- Osigurati da osoba mirno leลพi ili sedi
- Imobilizovati povreฤeni ud kako bi se usporilo ลกirenje otrova kroz krvotok
- Drลพati ruku u nivou srca, a nogu na poviลกenom poloลพaju kako bi se smanjilo oticanje
- Skinuti sav nakit i satove pre nego ลกto otok postan izraลพen
- Pokriti mesto ugriza ฤistom i suvom tkaninom
- Oznaฤiti granicu otoka na koลพi
ล ta ne sme da se radi:
- Ne ฤekajte pojavu simptoma โ odmah potraลพite medicinsku pomoฤ
- Ne koristite podvezivanje jer to moลพe blokirati protok krvi i uzrokovati nekrozu
- Ne reลพite ranu i ne pokuลกavajte da isisate otrov
- Ne stavljajte led na ranu niti je uranjajte u vodu
- Ne konzumirajte alkohol kao sredstvo protiv bolova
- Ne uzimajte analgetike poput aspirina ili ibuprofena
- Ne pokuลกavajte da uhvatite zmiju โ nema potrebe za preciznim identifikovanjem vrste jer se za sve domaฤe otrovnice koristi isti protivotrov
Kako izbeฤi ugriz zmije?
Ako se naฤete u blizini zmije, najvaลพnije je ne uznemiravati je niti pokuลกavati da je uhvatite ili ubijete โ to moลพe poveฤati rizik od ugriza i predstavlja krลกenje zakona o zaลกtiti zaลกtiฤenih vrsta. Ako imate dvoriลกte, odrลพavajte ga urednim, redovno kosite travu i uklonite sve materijale koji bi mogli posluลพiti kao skloniลกte zmijama. Prilikom hodanja u podruฤjima poznatim po prisutnosti zmija, nosite odgovarajuฤu odeฤu i obuฤu, poput dugih pantalona i zatvorenih cipela. Koristite ลกtap za pregled terena i upozorenje zmijama o vaลกem dolasku udaranjem po tlu, prenosi Klik.hr.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com