Memoariย ย โObaveลกtajne sluลพbe i Kremlj“ pobudili su ogromno zanimanje nakon objavljivanja. Pavel Sudoplatov, general-poruฤnik, nekada prvi diverzant i terorista Sovjetskog Saveza, koji je u sovjetskoj tajnoj sluลพbi NKVD-u radio 32 godine otkrio je tajnu o atentatu na Tita.
Sovjetski agent Griguleviฤ uz pomoฤ jugoslovenskog generala Mome ฤuroviฤa trebalo je da 1952. u Beogradu zarazi marลกala Tita bakterijom pluฤne kuge!
Druga verzija atentata je bila spremna: โAtentat treba izvesti uz pomoฤ neฤujnog pucnja iz oruลพja zamaskiranog u predmet svakodnevne upotrebe, uz istovremeno ispuลกtanje suzavca, kako bi se stvorila panika koja bi omoguฤila Maksu beg i prikrivanje tragova…“
Godina 1952. je bila ฤetvrta od poฤetka ลพestokog sukoba izmeฤu dve socijalistiฤke zemlje, Jugoslavije i SSSR-a, i njihovih voฤa Josipa Broza Tita i Josifa Visarionoviฤa Dลพugaลกvilija Staljina, koji je izbio 1948. godine. U svojim beogradskim odajama jugoslovenski marลกal je spreman da u kratku audijenciju primi diplomatu Kostarike u Vatikanu, akreditovanog u Jugoslaviji, prenosi Express.hr.
https://www.youtube.com/watch?v=z_iqb6n-HeM
Prilikom rukovanja, kostarikanski diplomata, zapravo obaveลกtajac i likvidator sovjetske tajne sluลพbe NKVD-a, pod tajnim imenom Maks, treba da laganim pokretom ruke baci Titu u lice bakterije pluฤne kuge, dobro skrivene i saลกivene u rever kaputa. Bakterija je morala da bude smrtonosna ne samo za Tita nego i za sve ostale osobe koje ฤe se tog trenutka zateฤi u prostoriji, navodi srpski autor Marko Lopuลกina u knjizi KGB protiv Jugoslavije.
Agent Maks, pre nego bi otiลกao kod Tita, dobiฤe vakcinu, ali ni sam, zapravo, neฤe znati ฤime ฤe zaraziti jugoslovenskog predsednika i ljutog Staljinovog protivnika. Baลก taj, pomalo bizarni, plan likvidacije Josipa Broza Tita izneo je u svojim memoarima jedan od vodeฤih sovjetskih operativaca NKVD-a. Pavel Sudoplatov je u sovjetskoj obaveลกtajnoj sluลพbi radio pune 32 godine, od 1921. do 1953. godine. Onda je kao โneprijatelj naroda“ osuฤen na dugogodiลกnji zatvor, u procesu zajedno sa svojim ลกefom Lavrentijem Pavloviฤem Berijom.
Seฤanja Pavela Sudoplatova, โprvog diverzanta i teroristeโ Sovjetskog Saveza, opisana u knjizi โObaveลกtajne sluลพbe i Kremlj“ (Razvedka i Kremlj), izaลกla iz ลกtampe krajem 1996., izazvala je pravu senzaciju. General-poruฤnik NKVD-a, u poglavlju โPoslednje godine Staljinove vladavineโ, iznosi joลก nekoliko naฤina na koje su agenti sovjetske ลกpijunaลพe smislili da likvidiraju Tita.
Sprovoฤenje tajnog i potanko razmotrenog plana dobio je kao zadatak obaveลกtajac Griguleviฤ, koji je veฤ uฤestvovao likvidaciji Nina, poznatog voฤe trockista u vreme graฤanskog rata u ล paniji i u bezuspeลกnom atentatu na samog Trockog u Meksiku, u maju 1940. godine. Griguleviฤ je bio sposoban i pouzdan agent.
Savrลกeno je vladao ลกpanskim jezikom, a duลพe vreme je ลพiveo u Argentini i Meksiku. Istakao se upravo u organizaciji i pripremi ubijanja sovjetskih politiฤkih i ideoloลกkih protivnika.
Zbog toga je sovjetska tajna sluลพba, nakon zavrลกetka rata, poslala Griguleviฤa s laลพnim kostarikanskim dokumentima u Rim, gde se brzo snaลกao i nametnuo u krugu juลพnoameriฤkih diplomata i poslovnih ljudi. Komunikativan, duhovit i uvek s dovoljno novaca u dลพepu koji mu je redovno stizao iz Moskve na raฤun u jednu rusku banku, Maks, odnosno Griguleviฤ, uskoro postiลพe ฤak i to da ga kostarikanska vlada imenuje svojim diplomatom u Vatikanu i Jugoslaviji.
https://www.youtube.com/watch?v=u-rtyi0Xd-0
Laลพni diplomata, kako piลกe Sudoplatov u svojoj senzacionalnoj knjizi, poseฤuje Jugoslaviju nekoliko pula. Kako stoji u izveลกtaju NKVD-a. โulazi u krug ljudi iz Tilove klike“, posebno se zbliลพava s Vladimirom Velebitom, tadaลกnjim jugoslovenskim ambasadorom u Londonu, kojeg engleski povjesniฤar Dลพesper Ridli, u opseลพnoj biografiji pod naslovom ,,Titoโ, optuลพuje da je radio za sovjetsku obaveลกtajnu sluลพbu, odnosno da je bio dvostruki ลกpijun. Sudoplatov ne navodi to u svojoj knjizi.
Ali u njoj stoji da se, po jednoj od opcija likvidacije Tita, Griguleviฤ morao osloniti na โdobro prijateljstvo s Vladimirom Velebitom, preko koga je trebalo da, kao kostarikanski diplomata, uruฤi poziv za prijem u jugoslaovenskoj ambasadi u Velikoj Britaniji, u ฤast Tita, koji je te, 1952. godine, trebalo da posetiti Londonโ.
โPoloลพaj koji Maks zauzima u ovom trenutku daje nam pravo da iskoristimo njegove moguฤnosti za provoฤenje aktivnog delovanja protiv Titaโ stoji u tajnom zapisu NKVD-a, ponuฤenog liฤno Staljinu na uvid i odobrenje. Radi razrade planova za Titovu likvidaciju kojoj su sovjetski agenti pristupili krajnje ozbiljno u februaru 1952. Maks je bio pozvan u Beฤ. Ovde je specijalni agent NKVD-a ,,s njim organizovao konspirativni susret. U razgovoru su se razmatrale Maksove moguฤnosti kako se njegov sadaลกnji poloลพaj moลพe najbolje iskoristiti za Titovu likvidaciju. Maks je izjavio da je spreman na bilo kakvu akciju usmerenu liฤno protiv J. B. Tita.โ
Osim veฤ spomenutog, โbakterioloลกkog“ atentata, u laboratorijima NKVD-a razmotrena su joลก dva naฤina likvidacije. Tih zimskih dana 1952. oฤekivala se sluลพbena Titova poseta Velikoj Britaniji. Agenti NKVD-a predvideli su to kao moguฤe mesto atentata na jugoslovenskog komunistiฤkog voฤu. Na primanju u Titovu ฤast Griguleviฤ je trebalo da izvrลกi ubistvo.
โAtentat treba izvesti uz pomoฤ neฤujnog pucnja iz oruลพja zamaskiranog u predmet svakodnevne upotrebe i dela odeฤe, uz istovremeno ispuลกtanje suzavca, kako bi se stvorila panika koja bi omoguฤila Maksu beg i prikrivanje tragova.“
Tito je trebalo da padne u okruลพenju mnogobrojnih diplomata i britanskih politiฤara. U opuลกtenoj atmosferi prijema, uz ลกampanjac i delikatese jugoslovenskog porekla, sovjetski agent-ubica trebalo je da izvrลกiti zadatak.
Po treฤoj opciji, Maks je trebalo da uฤiniti sve kao i u opciji broj dva, ali ovaj put na prijemu koji je Tito organizovao za supruge diplomata akreditovanih u Beogradu. NKVD je razmatrao i moguฤnost da otruju Tita. Naime, laลพni diplomata Maks bi nekom kostarikanskom poslovnom ฤoveku, koji ne bi slutio niลกta, predao poklon za Tita. Bio bi to nakit u kutiji. Meฤutim, ,“prilikom otvaranja kutije pokrenuo bi se mehanizam koji bi istog trenutka izbacio otrov s trenutnim delovanjem“.
Tita bi, po tom planu, otrov pokosio istog trenutka. Svi ti predlozi atentata bili su podneti Staljinu liฤno. Meฤutim, Sudoplatov, koji je doneo dokument Staljinu, piลกe: โStaljin nije napravio nikakve beleลกke na dokumentu. U kabinetu, gledajuฤi u oฤi Staljinu, rekao sam da Maks ne odgovara za taj odgovorni zadatak.“
Sudoplatov iznosi podatke da je NKVD u samoj Titovoj blizini imao svog agenta pod tajnim imenom Val. Bio je to general-major JNA Momo ฤuroviฤ, iz Titove garde. Meฤutim, piลกe Sudoplatov, NKVD nije stigao da do kraja iskoristi Momu ฤuroviฤa, jer ga je Udba u meฤuvremenu otkrila i zatvorila.
Staljin je naredio, piลกe Pavel Sudoplatov seฤajuฤi se svog razgovora sa sovjetskim diktatorom, da se sve joลก jednom razmotri i da se uzmu u obzir nesuglasice u jugoslovenskom vrhu.
Zatim me je pogledao prodorno i rekao da je taj zadatak vaลพan radi uฤvrลกฤenja naลกih pozicija u Istoฤnoj Evropi i naลกeg uticaja na Balkanu, kao i da zadatku treba pristupiti veoma odgovorno kako bi se izbegao neuspeh poput onog kad je u Ankari, 1942., propao atentat na von Papena, nemaฤkog diplomatu u toj zemlji.
Osim atentata, NKVD je detaljno razmatrao i naฤine politiฤkog kompromitovanja predsednika Tita. U tu su svrhu pripremljena dva opseลพna spisa, pod ลกiframa โLeลกinarโ i ,,Neronโ.
U njima su bili nedeljni izveลกtaji sovjetskog posredniลกtva iz Beograda koji su se bavili i skupljanjem diskreditovanih podataka o Titu. โSpis je ukljuฤivao i idiotske Molotovljeve naredbe: traลพiti Titove veze s profaลกistiฤkim grupama i hrvatskim nacionalistima“, piลกe Sudoplatov. Nadalje, Pavel Sudoplatov piลกe da su ga jednom na razgovor pozvali ljudi iz neposredne blizine Nikite Hruลกฤova: Serov, Savฤenko i Jepiลกev, koji su insistirali da se ubrza projekt atentata na Tita.
„To me je iznenadilo, jer sam o tako delikatnoj stvari dotad uvek raspravljao nasamo samo s Berijem ili Staljinom.โ Jepiลกev je Sudoplatovu rekao da Titova likvidacija ima prvorazrednu politiฤku vaลพnost.
„Smatrao sam da je rizik prevelik i da mi nemamo pravo da ลกaljemo naลกeg agenta u sigurnu smrt u ovo mirnodopsko vremeโ, stoji, dalje, u Sudopiatovljevoj knjizi. โMeฤutim, celi taj projekt je ostao samo na papiru sa oznakom strogo poverljivo – drลพavna tajna“ piลกe autor knjige.
Naime, 5. marta 1953. umire Staljin. Razmiลกljanja o Titovom ubistvu, koliko je poznato Pavelu Sudoplatovu, sovjetska obaveลกtajna sluลพba od tada napuลกta. Naime, i sam je Sudoplatov u unutarstranaฤkim sukobima nakon Staljinove smrti zaglavio u zatvoru, gde je proveo punih 15 godina, a rehabilitovan je tek nakon raspada SSSR-a, 1992.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com