Albert Fiลก je bio jedan od najgorih ameriฤkih serijskih ubica โ kanibal, pedofil i sadomazohista, poznat po tome ลกto se hvalio da je ubio po jedno dete u svakoj ameriฤkoj saveznoj drลพavi!
Roฤen je kao Hamilton Fiลก,ย a ime Albert dodao je nakon smrti starijeg brata. U trenutku roฤenja,ย otac mu je imao 75 godina, a majka 32.ย Ubrzo nakon oฤeve smrti poslat je u sirotiลกte gde je bio ลพrtva zlostavljanja. Veruje se da je negde u to vreme Fiลก poฤeo da zapravo uลพiva u bolu.
Zatim, 1880. njegova majkaย naลกla je posao i uzela ga je iz sirotiลกta.
Odrastajuฤi, Fiลก je ฤesto iลกao i u javna kupatila, gde je mogao da gleda gole muลกkarce. Godine 1890. poฤeo je da se prostituiลกe i time se bavio osam godina sve dok mu majka nije ugovorila brak.
Iako je izgledalo da je Fiลก ostavioย poroฤni ลพivot za sobom i poฤeo da radi kao moler, potajno je nastavio svoj bolesni hobi โย zlostavljanje dece, uglavnom deฤaka mlaฤih od 6 godina.ย Kako je vreme prolazilo, postao je opsednut seksualnim sakaฤenjem.
Uลพivao je da jede sirovo meso
Porodica se 1910. godine preselila u Delaver. Fiลก je tu upoznaoย devetnaestogodiลกnjeg mentalno zaostalog Tomasa Kedena sa kojim se upustio u sadomazohistiฤku vezu.ย Ipak, uskoro je ลพeleo viลกe.
Odveo je Kedena uย izolovanu ลกumsku kuฤu i muฤio ga dve nedelje, odsekao mu deo penisa i pojeo ga. Zatim je nesreฤnom mladiฤu zavio rane, dao mu 10 dolara i nestao.ย Do danas se ne zna ลกta se dogodilo sa Kedenom nakon toga.
Tokom 1917.ย Fiลกaeva ลพena je pobegla ostavivลกi ga da brine o ลกestoro njihove dece.ย Posle ovoga Fiลก je poฤeo da โฤuje glasoveโ.ย Navodno, jednom se zavio u tepih, rekavลกi da prati instrukcije Jovana Apostola.
U isto vreme, Fiลก je poฤeo da uลพiva uย samopovreฤivanju. Ubadao je sebi igle po telu, posebno po penisu, a nekada je traลพio i od sopstvene dece da mu to rade. Takoฤe je tukao sebe drvenom batinom na koju jeย ukucao bodlje.
Iznenaฤujuฤe, ali osim ovih bolesnih zahteva,ย nema dokaza da je Fiลก ikada povredio ili zanemarivao sopstvenu decu.
Nakon ovoga, samo korak ga je delio od rastuฤe fascinacije prema
kanibalizmu. Fiลก je poฤeo daย jede iskljuฤivo sirovo meso,ย ali mu ni ovo nije bilo dovoljno. Godine 1910. prvi put jeย ubio โ deฤaka Tomas Beden iz grada Vilmington u Delaveru.
ฤudoviลกte iz deฤjih noฤnih mora
Najviลกe zloฤina Fiลก je poฤinio nadย mentalno bolesnom ili Afroameriฤkom decom.ย Jednom kada bi pronaลกao ลพrtvu, Fiลก bi je muฤio, sekao i na kraju ubio koristeฤi svoje โalate iz paklaโ โ mesarski noลพ, sataru i ruฤnu testeru. Zatim bi je pojeo i tako ukonio telo. Godinama zbog toga nije bio otkriven.
U maju 1928. Fiลก je u novinama video oglas koji ga je zaintrigirao. Izvesni Edvard Bad je traลพio posao sa sledeฤim opisom: „Mlad ฤovek, 18 godina, ลพeli posao u unutraลกnjosti“.
Tada 58-godiลกnji Fiลก je uskoro posetio porodicu Bad, na Menhetnu i predstavio se kaoย farmer Frenk Hauard. Doลพiveo je neprijatno iznenaฤenje kada je shvatio da jeย Edvard mnogo veฤi i krupniji nego ลกto je oฤekivao.
Umesto toga, ubica se fokusirao naย deฤakovu desetogodiลกnju sestru Grejs.
Obeฤao je da ฤe zaposliti Bada i da ฤe ih ponovo posetiti za nekoliko dana. Tokom druge posete, rekao je da jeย ฤvrsto odluฤio da zaposli Edvarda, a roditelje, Deliju i Alberta I Bada, zamolio da puste mladu Grejs sa njim na roฤendan njegove sestre.
Nije poznato kako, ali Fiลก je uspeo da ubedi roditelje da puste devojฤicu. To je bio poslednji put da jeย Grejs viฤena ลพiva.
Policija je uzalud tragala zaย Frenkom Hauardomย jer takav ฤovek nikada nije postojao. ฤak ลกest godina nakon otmice, na adresu Badovih stiglo je anonimno pismo prepunoย odvratnih detalja o tome kako je devojฤica ubijena i zatim pojedena.
Iako pismo nije bilo potpisano, policija je uspela da prati trag sve do Fiลกa koji je konaฤno uhapลกen.ย Ubrzo je priznao da je ubio i pojeo Grejs.
Najstraลกniji serijski ubica dece
Jedanaestog dana marta 1935. godine poฤelo je suฤenje najstraลกnijem serijskom ubici dece u Americi.
Fiลก je tvrdio da mu je Bog naredio da ubija decu, a odbrana se zasnivala na njegovoj neuraฤunljivosti. Ipak,ย nakon samo 10 dana suฤenja, Albert Fiลก je proglaลกen mentalno zdravim, samim tim svesnim onoga ลกto je poฤinio i –ย apsolutno krivim.
Kasnije je otkriveno da je veฤina porote smatralaย Fiลกa ludim, ali nije ลพelela da na taj naฤin izbegne smrtnu kaznu.ย Pogubljen je u zatvoru Sing-Sing 16. januara 1936. kao najstarija osoba ikada ubijena na elektriฤnoj stolici.
U trenutku smrti imao je 65 godina.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com