Iako je poreklo zlata i dalje misterija, nauฤnici su otkrili asteroid koji sadrลพi dovoljno vrednih metala koji bi teoretski svakoj osobi na Zemlji doneli blizu bilion dolara.
U pitanju je asteroid Psyche 16 koji se nalazi izmeฤu Marsa i Jupitera, a koji sadrลพi ogromne koliฤine zlata, gvoลพฤa i nikla. Sada je na nauฤnicima da svoje otkriฤe i dokaลพu, a ameriฤka svemirska agencija NASA planira da zapoฤne taj proces 2022. godine.
Meฤutim, prenosi RT, postavlja se pitanje da li moลพe da se iskoristi zlato iz svemira.
Profesor Dลพon Zarnecki, predsednik Kraljevskog astronomskog udruลพenja, procenjuje da bi bilo potrebno 25 godina za dokazivanje koncepta, a 50 godina za poฤetak komercijalne proizvodnje. Naravno, to zavisi od dve kljuฤne stvari, ekonomske isplativosti i napretka svemirske tehnologije.
Takoฤe, mnoge svetske sile bi ลพelele da se „dokopaju“ zlatnog asteroida, a Kina definitivno planira da u tome dominira.
Miฤ Hanter Skulion, osnivaฤ britanske kompanije za rudarenje na asteroidima (Asteroid Mining Company), za BBC je rekao da je ovo definitivno naredni industrijski „bum“.
„Kada uspostavite infrastrukturu, onda su moguฤnosti gotovo beskonaฤne. Oni koji budu dovoljno hrabri da prihvate izazov koji se odnosi na asteroide zaradiฤe astronomsku koliฤinu novca“, rekao je on.
„Ono ลกto radimo na Zemlji je sada impresivno, ali je i potraga za zlatom u svemiru samo stvar infrastrukture. Vremenom ฤemo doฤi i do toga“, kazao je Skot Mur, direktor kompanije „Jurosan majning“ (EuroSun Mining).
Postoje asteroidi koji prolaze blizu Zemlje i koji bi mogli da budu i „gurnuti“ u orbitu kako bi iz njih mogli da se uzvuku voda i drugi elementi. Takoฤe, tu je i Mesec koji sadrลพi resurse zlata i platine.
Iako rudarenje zahteva gravitaciju koja je ลกest puta veฤa na Zemlji nego na Mesecu, nauฤnici tvrde da je ipak dovoljna za uspeลกno obavljanje procesa.
Danas veฤ postoji globalno trลพiลกte za rudarenje asteroida, a procenjuje se da ฤe do 2025. godine biti vrednije od 3,8 milijardi dolara.
Globalna svemirska ekonomija danas vredi oko 350 milijardi dolara, a do 2040. godine ฤe ta vrednost biti poveฤana na 2,4 biliona dolara.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com