Danas se proslavlja Vavedenje Presvete Bogorodice: Jedna stvar nikako ne sme da se radi

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave Vavedenje Presvete Bogorodice, jedan od najveฤ‡ih praznika posveฤ‡enih Bogomajci.

Taj praznik, obeleลพen crvenim slovom u bogosluลพbenom kalendaru SPC kao zapovedni praznik, slavi se kao uspomena na dan kada je Bogorodica, u pratnji svojih roditelja Joakima i Ane, prvi put uvedena u hram Boลพji.

ฤŒinom Vavedenja Marijinog, kaลพe jevanฤ‘elsko predanje, sveti roditelji ispunili su zavet da ฤ‡e porod, kojeg dugo nisu imali, „predati Bogu na sluลพbu“.

– Napred su iลกle device, sa zapaljenim sveฤ‡ama, a za njima presveta Deva, ukraลกena carskim blagoljepnim haljinama, kako priliฤi kฤ‡eri carevoj i nevesti Boลพjoj – zapisano je u „Prologu“ vladike Nikolaja Velimiroviฤ‡a.

Slava manastira Hilandar

Vavedenje je slava manastira Hilandar na Svetoj Gori, pa ฤ‡e bratstvo srpske carske lavre proslaviti praznik svoje zaลกtitnice i zaลกtitnice ฤitavog Atosa.

Prema predanju, Bogorodica je jedina ลพena koja je stupila na tlo Svete Gore na svom misionarskom putovanju po povratku iz Svete zemlje.

Na pravoslavnim ikonama posveฤ‡enim ovom prazniku slika se Bogorodica u pratnji devojaka sa upaljenim voลกtanicama, a jedna od najlepลกih predstava je slavska ikona manastira Hilandar.

U Crkvi kralja Milutina u Studenici je jedna od najvrednijih i najbolje oฤuvanih fresaka sa istom scenom Vavedenja. Na slavskim ikonama Vavedenja slika se takoฤ‘e i scena iz jerusalimskog hrama, u kojoj trogodiลกnju Mariju i njene roditelje prima prvosveลกtenik Zaharija, otac Jovana Preteฤe.

Narodna verovanja i obiฤaji

Bogorodica se smatra zaลกtitnicom ลพena porodilja i razna su narodna verovanja vezana za moฤ‡ ikona na kojima je ona predstavljena. Prema narodnim verovanjima, stoฤari slave Vavedenje kako bi im Bogorodica zaลกtitila stoku od zveri, a u istoฤnoj Srbiji su na osnovu vremena toga dana predskazivali rod useva – vedro nebo obeฤ‡ava dobru letinu.

U pojedinim takovskim selima je bio obiฤaj da se na danaลกnji dan nakon sluลพbe ostane kod crkve i da se tu prvi put pojave sve mlade koje su se udale te jeseni, a u selima juลพnog Pomoravlja sve ลพene koje nemaju decu, odlaze u manastir Crkvicu gde se ฤitavu noฤ‡ mole kako bi dobile porod, prenose Novosti.

Na ovaj dan post je obavezan jer Vavedenje pada u vreme velikog boลพiฤ‡nog posta.

Na danaลกnji dan, narod kaลพe, nije dobro uzimati noลพeve, makaze ili bilo kakva seฤiva. Tako ฤ‡e i ฤeljusti zveri preko predstojeฤ‡e zime ostati zatvorena.

U Srbiji na ovaj dan prestaju svadbe. U nekim krajevima se do danas zadrลพao obiฤaj da se na Vavedenje, nakon sluลพbe, kod crkava okupe sve mlade koje su se udale te jeseni. One treba da se sveฤano obuku i okite cveฤ‡em jer simbolizuju braฤnu sreฤ‡u i slogu. Po tradiciji, svadbe ฤ‡e se nastaviti narednog proleฤ‡a.

Stariji ljudi kaลพu:ย โ€œAko na Vavedenje pada kiลกa โ€“ biฤ‡e rodna naredna godina. Ako duva jak vetar โ€“ biฤ‡e nerodna. Ako bude hladno i sa snegom โ€“ sledeฤ‡a godina biฤ‡e blaga i toplaโ€.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com