Ovog lekovitog drveta viลกe gotovo da nema, a generacije su jele njegove plodove i pucale od zdravlja
U naลกim ravniฤarskim predelima svojevremeno nije mogao da se zamisli sokak ili dvoriลกte bez duda. Slatke plodove ovog drveta oboลพavala su deca, a od opalih plodova ostajali su im na bosim stopalima crveni, ili crni tragovi koji su se teลกko prali. Opale plodove duda tamanila su i jata gusaka.
Slika ravnice sada je drugaฤija, stabala duda je sve manje, a rasadnika mladih dudova, dudara โ gotovo da nema.
Beli dud (Morus alba L., Mora-ceae)
Drvo koje poraste do 20 metara i ima okruglu kroลกnju. Mladi izdanci i lisne peteljke obiluju mleฤnim sokom. Listovi su ลกirokojajasti, obiฤno goli, nazubljenog oboda. Plod duda (dudinja) je sloลพen, a boja mu se kreฤe od bele, preko ruลพiฤaste, ili crvene do crveno-crne. Smatra se da beli dud vodi poreklo iz Kine gde se gajio zbog liลกฤa kojim se hrane svilene bube, kao i slatkih plodova.
Crni dud (Morus nigra L., Mora-ceae)
Drvo viลกe od 20 m sa debelim, ลกiroko-jajastim, sok dud nazubljenim, ili nepravilno reลพnjevitim listovima. Sa naliฤja su hrapavi i dlakavi. Muลกki i ลพenski cvetovi sakupljeni su u rese iz kojih se razvija soฤno dudinje crno-ljubiฤaste do crne boje. Plodovi crnog duda su gotovo dvostruko veฤi od belog. Vodi poreklo iz Irana i Avganistana odakle je prenet u ostale krajeve. Uzgaja se zbog slatkih plodova.
Dud se najฤeลกฤe upotrebljava u narodnoj medicini i nema veฤeg znaฤaja za savremenu fitoterapiju. Kao biljne lekovite sirovine u narodu se koriste plod (Mori nigrae fructus), kora sa korena (M.nigri radicis cortex) i list (Mori nigri folium) crnog duda. Bere se zreo plod i sveลพ koristi za pravljenje sirupa. Mladi, zdravi i potpuno razvijeni listovi beru se preko leta i suลกe u tankom sloju na promaji u hladu.
Plod sadrลพi oko 9% ลกeฤera, organske kiseline, pektin, vitamine, mineralne soliโฆ
Upotrebljava se kao blago sredstvo za iskaลกljavanje i protiv zatvora, kora korena takoฤe kao purgativ, list kao adstringens (sredstvo koje povrลกinski skuplja koลพu i sluzokoลพu), a narod veruje i da sniลพava koncentraciju ลกeฤera u krvi.
Od zrelih crnih dudunja pravi se sirup (Sirupus mororum) koji se upotrebljava za ispiranje kod upala usta i grla, kao osveลพavajuฤi napitak kod groznica, blago sredstvo za iskaลกljavanje i izazivanje stolice. Ovaj sirup se ranije pravio i u apotekama i bio je u nekim farmakopejama.
Plodovi crnog i belog duda koriste se kao blago sredstvo za iskaลกljavanje i protiv zatvora, list za povrลกinsko skupljanje koลพe i sluzokoลพe, a veruje se i da sniลพava koncentraciju ลกeฤera u krvi, ali su dudari gotovo iลกฤezli iz naลกih ravnica.
List ulazi u sastav razliฤitih ฤajnih meลกavina koje se, uz obaveznu dijetalnu ishranu, preporuฤuju kao dopuna drugim lekovima kod blago poviลกene koncentracije ลกeฤera u krvi. Uz list crnog duda u sastav ovih meลกavina ฤesto ulaze i list borovnice, mahune pasulja, pelinโฆ
Zrele, vrlo slatke bele i aromatiฤne nakiselo-slatke crne dudinje koriste se u ishrani, od njih se pravi sok od duda, kompoti, slatko, sirupโฆ Jedu se i sveลพe ili osuลกene, a sluลพe i kao hrana ลพivini. Iz dudinja crnog duda cedi se sok od koga se kuva sirup i pekmez, ali se koristi i kao blag lek protiv zapaljenja grla i usta. Od fermentisanih zrelih dudinja peฤe se rakija dudovaฤa. Osuลกene dudinje mogu da se melju i dodaju testu za kolaฤe. Dudovo drvo upotrebljava se za drvorez, stolariju, za izradu kaca, baฤvi i buradi.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com