Post je izazov za vaš mozak, a vaš mozak odgovara na taj izazov prilagođavanjem kanala otpornosti na stres koji pomažu vašem mozgu da se nosi sa stresom i rizikom od bolesti. Iste promene koje se dešavaju u mozgu tokom posta oponašaju promene koje se dešavaju sa redovnim vežbanjem – obe povećavaju proizvodnju proteina u mozgu, koji zauzvrat podstiču rast neurona, veze između neurona i snagu sinapsi.
Profesor medicine sa Harvarda Arnold Sejmur Relman saopštio je svetu da je medicinsku profesiju kupila farmaceutska industrija. Dr. Ričard Horton, urednik u Lancetu, nedavno je izjavio da je veliki deo današnje objavljene naučne literature lažan.
Sledi TED govor Marka Matsona, trenutnog šefa neuronaučne laboratorije u Nacionalnom institutu za starenje, koji je takođe profesor neuronauke na Univerzitetu Džon Hopkins i jedan od glavnih istraživača ćelijskih i molekularnih mehanizama koji leže u osnovi mnogih neurodegenerativnih poremećaja kao što su Parkinsonova i Alchajmerova bolest.
„Želeo bih prvo da se pozabavim problemom velike farmacije, pošto je poslednjih godina bilo bezbroj primera istraživačke manipulacije farmaceutskih kompanija. Iz tog razloga je profesor medicine sa Harvarda Arnold Simor Relman objavio svetu da je medicinsku profesiju kupila farmaceutska industrija.
Zato je dr. Ričard Horton, urednik u Lancetu, nedavno je izjavio da je veliki deo današnje objavljene naučne literature lažan.
Zato je dr. Marcia Angell, glavna urednica Nw England Journal of Medicine, rekla je da „farmaceutska industrija voli sebe da prikazuje kao industriju zasnovanu na istraživanju, kao izvor inovativnih lekova. Ništa ne može biti dalje od istine.“
Zbog toga je Džon Joanidis, epidemiolog na Medicinskom fakultetu Univerziteta Stanford, objavio članak „Zašto je većina objavljenih rezultata istraživanja pogrešna“, koji je ubrzo postao najčitaniji članak u Javnoj naučnoj biblioteci (PLoS)“.
Dr. Matson takođe razmatra ovaj problem:
„Zašto normalna ishrana uključuje tri obroka dnevno plus užinu? To nije najzdraviji model ishrane, to je moje mišljenje, ali mislim da postoji mnogo dokaza koji to potkrepljuju. Postoji veliki pritisak da se taj obrazac ishrane održi, mnogo je novca u igri. To nije najzdraviji model ishrane.“
Prehrambena industrija – da li će zaraditi ako preskočite doručak kao što sam ja danas uradio? Neće, izgubiće novac. Ako ljudi poste, prehrambena industrija gubi novac. Šta je sa farmaceutskom industrijom? Šta se dešava ako ljudi povremeno poste, povremeno vežbaju i budu veoma zdravi, da li će farmaceutska industrija zarađivati na zdravim ljudima?“
Presek istraživanja i prateće nauke
Mark i njegov tim objavili su nekoliko članaka u kojima komentarišu kako post dva puta nedeljno može značajno smanjiti rizik od razvoja Parkinsonove i Alchajmerove bolesti.
„Odavno se zna da promene u ishrani utiču na mozak. Kod dece koja pate od epileptičkih napada, broj napada se smanjio kada im je smanjen unos kalorija ili kada su postili. Veruje se da post pomaže u promovisanju zaštitnih mera koje mogu da se suprotstave signalima prenadraženosti koje epileptički mozak često pokazuje (neka deca sa epileptičnim napadom, ishrana sa niskim nivoom karbofata je imala koristi od normalnog mozga). kada se previše hrani, može doživeti drugu vrstu nekontrolisanog uzbuđenja koje narušava funkciju mozga.“
Matson i drugi istraživači su ovo objavili u januaru u časopisu Natural Reviews Neuroscience.
Kada pogledate studije o smanjenju kalorija, mnoge od njih pokazuju produženi životni vek, kao i povećanu sposobnost borbe protiv hroničnih bolesti kod ljudi koji poste. Prema pregledu literature o postu sprovedenom 2003. godine:
„Smanjenje kalorija produžava životni vek i preokreće hronične bolesti koje dovode do starenja kod raznih vrsta uključujući pacove, miševe, ribe, muve, crve i gljivice. Mehanizam ili mehanizmi preko kojih se to dešava je nejasan.“ Rad predstavljen u nastavku ipak pokazuje neke od ovih mehanizama koji su ranije bili nejasni.
Post čini dobre stvari za mozak i to se vidi u svim korisnim neurohemijskim promenama koje se dešavaju u mozgu kada postimo. Post poboljšava kognitivne funkcije i otpornost na stres, povećava neurotrofne faktore i smanjuje upale.
Post je izazov za vaš mozak, a vaš mozak odgovara na taj izazov prilagođavanjem kanala otpornosti na stres koji pomažu vašem mozgu da se nosi sa stresom i rizikom od bolesti. Iste promene koje se dešavaju u mozgu tokom posta oponašaju promene koje se dešavaju sa redovnim vežbanjem — obe povećavaju proizvodnju proteina u mozgu (neurotrofnih faktora), koji zauzvrat podstiču rast neurona, veze između neurona i snagu sinapsi.
Kako objašnjava u video snimku, „Izazovi vašem mozgu, bilo da su inicirani povremenim postom ili intenzivnim vežbanjem… su kognitivni izazovi. Kada se to dogodi, aktivira se neurokola, povećavaju se nivoi neurotrofnih faktora, što podstiče rast neurona i formiranje i jačanje sinapsi.“
Post takođe stimuliše proizvodnju novih nervnih ćelija iz matičnih ćelija u hipokampusu. Napominje i da post podstiče proizvodnju ketona, izvora energije za neurone, a može i da poveća broj mitohondrija u neuronima.
Post takođe povećava broj mitohondrija u nervnim ćelijama, pošto se neuroni prilagođavaju stresu posta tako što proizvode više mitohondrija.
Povećanjem broja mitohondrija u neuronima, povećava se i sposobnost neurona da formiraju i održavaju međusobne veze, što povećava sposobnost učenja i pamćenja.
Povremeni post povećava sposobnost nervnih ćelija da poprave DNK
On takođe ulazi u revolucionarni aspekt ove teorije, objašnjavajući kako su se naši preci prilagođavali i bili uslovljeni dugim periodima bez hrane.
Studija koju su naučnici sa Univerziteta Južne Kalifornije objavili u Cell Stem Cell pokazuje da ciklusi produženog gladovanja štite imuni sistem od povreda, pa čak i izazivaju regeneraciju imunog sistema.
Oni zaključuju da post prebacuje ćelije iz stanja mirovanja u stanje samoobnavljanja, što promoviše regeneraciju organa ili sistema zasnovanu na matičnim ćelijama.
Klinička ispitivanja na ljudima su sprovedena na pacijentima koji su primali hemoterapiju. Dugo vremena pacijenti nisu jeli, što je značajno smanjilo broj belih krvnih zrnaca. Kod miševa, ciklusi posta su okrenuli prekidač za regeneraciju menjajući signalne kanale za hematopoetske matične ćelije odgovorne za proizvodnju krvi i imuni sistem.
To znači da post ubija stare i oštećene imune ćelije i kada se telo oporavi, koristi matične ćelije za proizvodnju novih i potpuno zdravih ćelija.
„Nismo mogli da predvidimo da će produženo gladovanje imati tako značajan uticaj na stimulisanje regeneracije zasnovane na matičnim ćelijama… kada gladujete, sistem ima tendenciju da uštedi energiju, a jedna od stvari koje može da uradi je da sačuva energiju i reciklira mnogo imunih ćelija koje mu nisu potrebne, posebno onih koje su oštećene.
Ono što smo počeli da primećujemo i kod ljudi i kod životinja je da se broj belih krvnih zrnaca smanjuje sa produženim postom. Kada se nahranite, krvne ćelije se vraćaju.“, rekao je Valter Longo, koautor studije.
Naučni pregled brojnih naučnih studija u vezi sa postom objavljen je u The American Journal of Clinical Nutrition 2007. godine. U njemu se razmatraju mnoge studije na ljudima i životinjama i zaključuje se da je post efikasan način za smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti i raka. Takođe je pokazao značajan potencijal u lečenju dijabetesa.
Pre nego što počnete da postite
Pre nego što počnete da postite, istražite. Jedan preporučeni način, koji je testirao BBC-jev Majkl Mozli, za smanjenje dijabetesa, visokog holesterola i drugih problema povezanih sa gojaznošću je ono što se zove „dijeta 5:2“, gde u danima posta smanjujete hranu na četvrtinu svojih normalnih dnevnih kalorija (oko 600 kalorija za muškarce i 500 za žene) i pijete puno vode.
Ostalih pet dana u nedelji jedete normalno.
Drugi način, kao što je pomenuto, je da smanjite unos hrane između 11 i 19 sati, a ne jedete u drugo vreme.
Na kraju krajeva, pravilna ishrana je ključna za dobro zdravlje i vaše razmišljanje o tome šta unosite u svoje telo je važan deo slagalice, za koji verujem da će biti uključen u nepristrasnu medicinsku literaturu budućnosti.
(Atma.hr/Suzana Dulčić)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com