Ukinute sporne odredbe zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine
Kao advokat pravni ekspert sa višedecenijskim iskustvom sa državljanstvom BiH – pojasnite nam najnoviju odluku Ustavnog suda BiH koja se odnosi na ukidanje pojedinih članova Zakona o državljanstvu BiH?
Uloga Ustavnog suda BiH jeste da podržava Ustav BiH. Prvom rečenicom člana I/7.b) Ustava Bosne i Hercegovine propisano je da nijednom licu neće biti arbitrarno uskraćeno državljanstvo BiH. Dakle, Ustavni sud je postupao u okviru svoje nadležnosti, i ocijenio da odredbe člana 17. i člana 39. stav 1. Zakona o državljanstvu BiH nisu u skladu sa članom I/7.b) i d) Ustava Bosne i Hercegovine jer tim ustavnim odredbama nije utvrđeno da će državljani Bosne i Hercegovine biti lišeni tog državljanstva ukoliko imaju i državljanstvo druge države kojeg se nisu odrekli do datuma određenog osporenim članom, odnosno ukoliko sa tom državom BiH nije zaključila bilateralni sporazum o dvojnom državljanstvu. Prema dosadašnjem zakonu o državljanstvu BiH, osobe koje su ranije stekle državljanstvo neke druge države, trebale bi se do 01. januara 2013. godine izjasniti o tome čije državljanstvo žele.
Kao advokat, sigurna sam da volja ustavotvorca, ako ga možemo tako nazvati jer znamo okolnosti donošenja Ustava BiH, nije bila da izbjeglicama oteža povratak u Bosnu i Hercegovinu. Stoga, Ustavni sud BiH ocjenjuje kao nesporno da bi primjena osporenih zakonskih odredaba izuzetno otežala povratak ove kategorije izbjeglih lica, jer bi im se oduzelo bh. državljanstvo i time bi u matičnoj zemlji postali strani državljani.
Ustav Bosne i Hercegovine nigdje ne propisuje da će se državljani Bosne i Hercegovine koji imaju državljanstvo druge države morati odreći tog državljanstva ako žele da zadrže (i) državljanstvo Bosne i Hercegovine. Tačno je da Ustav Bosne i Hercegovine propisuje da državljani Bosne i Hercegovine mogu imati državljanstvo druge države pod uvjetom da postoji bilateralni ugovor između Bosne i Hercegovine i te zemlje. Međutim, Ustav Bosne i Hercegovine, tačnije član I/7.d), nigdje ne propisuje da će se državljani Bosne i Hercegovine koji imaju državljanstvo druge države morati odreći tog državljanstva ukoliko nije zaključen bilateralni ugovor između te države i Bosne i Hercegovine, ako žele da zadrže i državljanstvo Bosne i Hercegovine. Osporene zakonske odredbe upravo to propisuju, državljanima Bosne i Hercegovine koji imaju državljanstvo druge države dosadašnjim se Zakonom o državljanstvu BiH postavljao uvjet na koji oni ne mogu utjecati. Državljani Bosne i Hercegovine su državljanstvo druge države stekli na osnovu propisa te države, nezavisno od toga da li je Bosna i Hercegovina sa tom državom zaključila bilateralni ugovor (npr: Kraljevina Švedska).
Jedan od najznačajnih izvora u pogledu međunarodnih načela o državljanstvu predstavlja Opća deklaracija o ljudskim pravima iz 1948. godine na koju se poziva i u Preambuli Ustava Bosne i Hercegovine. Navedena deklaracija proklamira da svako ima pravo na državljanstvo, te da niko ne smije samovoljno biti lišen svog državljanstva, niti prava da promijeni svoje državljanstvo.
Tendencija ispisa bosanskog BiH se smanjuje u proteklim godinama?
Tačno, sada se u prosjeku godišnje ispiše iz državljanstva BiH svega oko 3.000 ljudi, a iz godine u godinu taj broj postaje sve manji. Države koje su do sada bilo striktno opredjeljenje za jedno državljanstvo poput Danske, sada najavljuju uvođenje dvojnoga državljanstva što je odlična vijest za BiH državljane u Danskoj. Također, jako dobra vijest za naše državljane u Njemačkoj jeste da Njemačka uskoro uvodi dvojno državljanstvo za djecu stranaca pod određenim uslovima – riječ je o sporazumu konzervativaca njemačke kancelarke Angele Merkel i socijaldemokrata o proširivanju mogućnosti dobijanja dvojnog državljanstva za djecu stranaca. Time bi dugogodišnja debata o dvojnom državljanstvu konačno trebala biti završena. Pored toga, Bosna i Hercegovina trenutno pokušava potpisati sporazum o dvojnom državljanstvu sa Norveškom. Tako sve veći broj država uvodi mogućnost dvojnog državljanstva, a važno je navesti i to da se, čim Bosna i Hercegovina postane članica Europske unije, više ni jedno lice neće morati odreći državljanstva Bosne i Hercegovine, budući da sve navedene zemlje dopuštaju dvojna državljanstva pod uslovom da je riječ o državljanstvu države koja je članica EU.
Procentualno koliko BiH državljana živi u zemljama koje ne dopuštaju dvojno državljanstvo?
Prema zadnjim podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, broj bh. iseljenika je oko 1.9 miliona, od toga u državama koje ne dopuštaju dvojno državljanstvo sa državama koje nisu članice Europske Unije (slučaj kakav je kod nas u BiH, te kakav je do nedavno bio u Hrvatskoj, koja je riješila ovaj problem ulaskom u EU) procentualno je svega oko 2,5%, sa tendencijom smanjenja zbog uvođenja dvojnoga državljanstva od država koje to pravo ranije nisu priznavali, poput Danske.
Revizija državljanstva BiH je u toku?
Odjel za reviziju državljanstva – Sektor za državljanstvo i putne isprave pri Ministarstvu civilnih poslova BiH zaduženo je za reviziju državljanstava naturalizovanih lica u periodu od 06. aprila 1992. godine do 01. januara 2006. godine u skladu sa Zakonom o državljanstvu BiH. Za sva naturalizovana lica, za koja je tokom revizije utvrđeno da su državljanstvo stekli na nezakonit način, navedena nadležna tijela BiH su donosila odluke o oduzimanju državljanstva BiH. Lica kojima je oduzeto državljanstvo BiH, shodno zakonskim propisima, imala su pravo na sudsko preispitivanje tako donesenih odluka. Bilo je slučajeva u kojima je Sud BiH svojim odlukama vratio državljanstvo BiH određenom broju naturalizovanih lica kojima su nadležni organi BiH isto oduzeli u prethodnom postupku.
Informacija o posljednjoj reviziji državljanstava objavljena je na web stranici Ministarstva civilnih poslova BiH. Upitan je broj koliko zapravo ljudi koristi internet, odnosno, koliko ljudi ima naviku da čita službena obavještenja mistarstava u BiH.
Prema zvaničnim podacima veoma mali procenat populacije se služi internetom, a broj osoba koje su mogle vidjeti to obavještenje je znatno manji od pretpostavljenog procenta. Ovaj poziv je potpuno anahron, jer ni jedan građanin nije dužan da otvori stanicu ministarstva. I da se služim internetom, zašto bih kliknuo na obavještenje kao što je ovo? Jedini validan način je na osnovu spiska poslali pojedincima obavještenja na kućne adrese uz obrazloženje tražene dokumentacije“, međutim su je veliki problem jer naše Ministarstvo ne posjeduje tačne adrese svojih državljana. Činjenica je da se na ovaj poziv od blizu 20.000 odazvalo samo 30 do 40 ljudi. Mali procenta građana koji su upoznati ovim pitanjem smatraju da se poziv ne tiče njih jer sebe smatraju sasvim legalnim i regularnim.
„U narodu“ postoji mišljenje da Bosna i Hercegovina ne dopušta dvojno državljanstvo?
Ne, to nije tačno, Bosna i Hercegovina dopušta dvojno državljanstvo svojim državljanima, a tu je i moratorij iz 2004.g. na primjenu zakonske odredbe u trajanju od deset godina, koji je donio Ured visokog predstavnika za BiH, koja se odnosi na spornu zakonsku odredbe o gubitku BiH državljanstva, ukoliko se stekne državljanstvo neke druge države, koja ne zabranjuje dvojna državljanstva. Međutim, neke države EU to ne dopuštaju dvojna državljanstva, upravo iz toga razloga naši državljani koji su se već integrisali u stranu državu, proveli određeno vrijeme stalnog boravka u toj državi, te stekli uvjete za sticanje državljanstva te države, kao zadnji i najbolniji zadatak imaju da se odreknu državljanstva Bosne i Hercegovine, ističe naš sagovornik advokat Alma Prnjavorac.
Kako se u Europskoj uniji definiše državljanstvo u pogledu prestanka državljanstva i sticanja?
Kada su u pitanju stjecanje i prestanak državljanstva, u tom pogledu u unutrašnjem pravu ne postoji državna jednoobrazna praksa. Ipak se mogu razabrati, između ostalog, neka osnovna načela: da je diskreciono pravo svake države da odredi ko ima pravo na njezino državljanstvo; da država može predviđati svojim zakonima različite uvjete za primanje u svoje državljanstvo i da država ne može otpustiti iz svog državljanstva neko lice suprotno njegovoj volji. Neke države koje imaju brojno iseljeništvo ili svoje etničke pripadnike u susjednim državama svojim zakonima namjerno dopuštaju stjecanje vlastitog državljanstva bez obaveze otpusta iz prijašnjeg državljanstva. Dalje, u sklopu uređenja odnosa država sljednica nastalih raspadom države prethodnice, ponegdje se dvojno državljanstvo nekih lica dopušta kao političko rješenje.
Evropskom konvencijom o državljanstvu (Odluka o ratifikaciji navedene konvencije u BiH stupila je na snagu 10. 03. 2008.godine) potvrđeno je međunarodno pravilo da je ekskluzivno pravo države da prema svom vlastitom pravu odredi ko su njeni državljani. U članu 7. stav 1. tačka a) navedene konvencije regulirano je da država ugovornica ne smije predvidjeti svojim unutrašnjim pravom gubitak njenog državljanstva ex lege, osim u slučaju dobrovoljnog stjecanja drugog državljanstva. S druge strane, članom 16. navedene konvencije propisano je da država ugovornica ne treba utvrđivati da je odricanje ili gubitak drugog državljanstva uvjet za stjecanje ili zadržavanje njenog državljanstva u slučaju kada takvo zadržavanje ili gubitak nisu mogući, ili se ne mogu razumno zahtijevati od lica.
Da li će biti olakšano vraćanje BiH državljanstva u budućnosti?
Da, novim izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu BiH, koje bi uskoro trebale stupiti na pravnu snagu, lice kojem je državljanstvo BiH zbog sticanja ili zadržavanja državljanstva druge države prestalo odricanjem ili otpustom iz BiH državljanstva, moći će podnijeti zahtjev za ponovno sticanje državljanstva BiH, ako ima odobren privremeni boravak najmanje posljednju godinu na teritoriji BiH ili odobren stalni boravak u BiH. To mnogostruko olakšava ponovno sticanje BiH državljanstva onim licima koja su se morala odreći BiH državljanstva zbog nekog drugog državljanstva, što mnogostruko olakšava proces vraćanja BiH državljanstva u odnosu na dosadašnji zakon o državljanstvu BiH. Imamo puno osoba koje su stekle penziju u inostranstvu i sada su nakon prestanka radnog odnosa odlučili da se vrate u BiH i ovdje ponovno žive, te da vrate i svoje državljanstvo.
Od 1996. godine do danas oko 70.000 osoba se odrekla bosanskohercegovačkog državljanstva?
Da, to je tačno, izgleda kao jako velik broj, ali kada se vidi to je samo oko 3.000 lica godišnje, u odnosu na to, da u svakoj godini Bosnu i Hercegovinu na veliku žalost napusti preko 50.000 ljudi, to je gorući problem. Lako je naslutiti da je ovo posljedica najprije propisa pojedinih država koje ne dozvoljava dvojno državljanstvo, a zatim to ukazuje da veliki broj državljana BiH boravi u toj državi i da veliki broj naših državljana želi da se integriše u Europsko društvo, zbog razvijene privrede, ljudskih prava, boljeg života, lakšeg zaposlenja, studiranja i slično“, ističe advokat Prnjavorac.
Bosna i Hercegovina ima Sporazum o dvojnom državljanstvu BiH ima sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom. Postoji interes za osobe koje su se odrekla bh. državljanstva za ponovno sticanje i takvi postupci su se zasad vodili samo na području Republike Srpske, jer Federacija BiH do prije nekoliko dana nije bila usaglasila svoj Zakon o državljanstvu sa Izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu BiH iz kraja 2013. godine. Radi se o olakšanom postupku, u kome se između ostaloga zahtijeva da je ostvarena godina dana boravka u BiH, ali je neophodno odricanje od državljanstva koje su te osobe stekle nakon odricanja od bh. državljanstva, izuzev ako BiH s tom državom nema zaključen sporazum o dvojnom državljanstvu za naš list navodi advokat Prnjavorac.
Šta Bosna i Hercegovina može uraditi da se taj negativni trend ispisa iz državljana BiH zaustavi?
Mnogo toga, a primarno bi bilo ulazak u EU. Nakon ulaska BiH u EU, nijedno lice ne bi moralo da se odrekne BiH državljanstva, a svi oni koji su ga se morali odreći imali bi mogućnost ponovnog vraćanja državljanstva Bosne i Hercegovine.
Međutim, trend odricanja od BiH državljanstva se smanjuje iz godine u godinu. Od 2003. godine kada je broj onih kojima je prestalo BiH državljanstvo bio najveći, svake naredne godine taj broj je manji, a posebno olakšanje jeste najava mnogih država da će uvesti mogućnost dvojnoga državljanstva i za države koje nisu članice EU, za naš list navodi advokat Azur Prnjavorac.
Da li se može kupiti pasoš neke Europske zemlje?
Mnoge zemlje prodaju svoje državljanstvo, ali niti jedna tako eficijentno kao Malta. Tamo, naime, bogati stranci bez većih problema i čekanja mogu kupiti maltešku putovnicu, a time i pristup Europskoj uniji. Bruxelles nije nimalo oduševljen time. Malta nije jedina koja daje državljanstvo u zamjenu za novac. Činjenica je da i Portugal, Cipar, Austrija, Velika Britanija, Bugarska i Belgija nude državljanstvo u zamjenu za investicije. No za razliku od Malte, u ovom zemljama su pravna pravila daleko stroža, rokovi duži, a državljanstvo je obično uvjetovano trajnim nastanjivanjem u dotičnoj zemlji. I svote koje treba investirati su mnogo više: od tri milijuna na Cipru do deset milijuna u Austriji. U Njemačkoj se preko prepreka za stjecanje državljanstva, poput one o najmanje osam godina legalnog boravka, preskače samo u slučajevima da se radi o “iznimnom javnom interesu”, recimo kod vrhunskih sportista.
(A. D.)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com