Svaki put kad Donald Tramp siฤe iz svog apartmana na 62. spratu Tramp kule, najelegantnijeg nebodera na Menhetnu, u sredini lobija jedan pijanista u fraku izvodi na klaviru neko delo klasiฤne muzike, ฤesto Betovenovu Devetu simfoniju. U holu od italijanskog ruลพiฤastog mermera, u kojem su fontane i portiri u sveฤanim uniformama, odmah se skupi znatiลพeljna publika.
1987 Trump and his father Fred and mother Mary Ann and Ivana, at a dinner in New York City. pic.twitter.com/ymJZ9Lc3y3
— Anne Tootill (@toot5000) July 30, 2018
„To je on, Donald!“ uzvikuju njegovi oboลพavaoci usred fotografskih reflektora. Poneki od njih zatraลพi od Donalda Trampa autogram, ostali se zadovoljavaju stiskom njegove ruke. Poneko ลพeli da ga dodirne, jer to, kaลพu, nosi sreฤu.
ฤetrdesetogodiลกnjak, oลพenjen bivลกom manekenkom Ivanom koja je bila i prvakinja u skijanju, Donald Tramp, poslovni genije, simbol je brzog i neviฤenog uspeha.
Kad se pre deset godina ฤinilo da je grad Njujork u krizi, u dugovima, muฤen svim moguฤim teลกkoฤama, i kad su mnogi preduzetnici beลพali na Floridu i u Kaliforniju, Donald Tramp je s pozajmljenim novcem kupovao zemljiลกta i gradio nebodere.
„Pre ili kasnije Njujork ฤe se ponovo podiฤi“, ponavljao je Tramp, uporan u svom optimizmu: „I tada ฤete videti!“
Imao je pravo. Nakon godine depresije sledio je ekonomski procvat. Graฤevinarstvo je ponovo ลพivnulo, a cene kuฤa popele su se do vrtoglavih visina. Zahvaljujuฤi svojim uspeลกnim poslovnim potezima, Donald Tramp se za nepunih deset godina svrstao meฤu najbogatije ljude Amerike.
https://twitter.com/jorgethefirst73/status/1322656751171309572
On i njegova porodica vlasnici su viลกe od 25.000 stanova razasutih po svim njujorลกkim ฤetvrtima od Bruklina do Kvinsa, kao i u samom srediลกtu Menhetna, na poznatoj Petoj aveniji. Tamo je ฤuvena Tramp kula, u kojoj, meฤu ostalima, stanuju reditelj Stiven Spielberg, glumica Sofija Loren i bivลกi diktator s Haitija ลฝan Klod Duvalje.
Kao da mu Njujork nije bio dovoljan, Donald je ispruลพio ruku i do Atlantik sitija, nove kockarske metropole koja je veฤ istisnula Las Vegas. Ni ovaj put nije ga izneverio njegov instinkt. Joลก pre nego ลกto su se graฤani Atlantik sitija referendumom izjasnili u korist kockarnica, Donald je tamo poฤeo da kupuje zemljiลกta koja se u prvi mah nisu ฤinila privlaฤno.
Preko poverljivih posrednika kupovao je parcele po niskim cenama, a zatim je, u pravom trenutku, poฤeo da ih prodaje ostvarujuฤi basnoslovnu dobit.
Za svoj ฤetrdeseti roฤendan proลกlog juna, Donald je na kraju poลพelio poklon dostojan njegove vaลพnosti. Kupio je ogromni hotel, sav u mermeru i ogledalima, kom je bio pripojen kazino i odmah mu dao ime Tramp zamak.
„Tako ฤemo bolje proslaviti moj roฤendan“,ย rekao je svojoj ลพeni Ivani.
ล to je bio bogatiji, Donald je postajao i sve veฤi megaloman, ลพeljan publiciteta i slave. Nedavno je u nekoj TV mini-seriji glumio samoga sebe. Kad je u pitanju publicitet, ฤini se da mu ga nikad nije dovoljno.
Donald, „Kralj Njujorka“, kako ga naziva ลกtampa, veฤ u sedam sati ujutro sedi za velikim pisaฤim stolom od mahagonija. Nikad ne beleลพi niลกta, sve „skladiลกti“ u sopstvenoj memoriji dostojnoj jednog kompjutera.
Poslednja i najznaฤajnija manifestacija njegove sklonosti prema grandioznosti je ceo jedan grad, Tramp siti, koji bi trebalo da bude podignut na severozapadnom delu Menhetna, na desnoj obali reke Hadson. Taj monstruozni projekt treba da poฤne da se ostvaruje ove godine i biฤe zavrลกen 1992., uz troลกak viลกe od pet milijardi dolara.
Projekat Tramp siti ukljuฤuje sedam nebodera, svaki sa 75 spratova , 8.000 luksuznih stanova i jedan 65-spratni neboder namenjen kancelarijskim prostorijama, ispod kojeg bi trebalo da bude neka vrsta viseฤeg vrta, zapravo ogromni park sa stablima i fontanama, jedan veliki trลพni centar na oko milion metara kvadratnih, podeljen na tri sprata i predviฤen za TV i filmske studije, hotele, prodavnice, banke, restorane, parking za 8.500 automobila, stanicu podzemne ลพeleznice i autobusku stanicu koje ฤe povezivati Tramp siti s ostalim delovima grada. U Tramp sitiju stanovaฤe viลกe od 20.000 ljudi, a raditi njih 40.000, dakle pravi grad unutar metropole.
„Za one koji su navikli na mahniti ritam Menhetna, ลพivot u Tramp sitiju biฤe novo iskustvo, nesumnjivo vrlo pozitivno“, rekao je jedan od arhitekata koji ฤe uฤestvovali u izradi projekta.
https://twitter.com/garyibe007/status/844295461984878592
Nacrti su izraฤeni prema najmodernijim urbanistiฤkim kriterijumima. Taj grad neฤe znati za probleme koji muฤe Njujork, od brda smeฤa na ulicama do veฤ hroniฤnih saobraฤajnih guลพvi.
Ipak, urbaniste zabrinjava dลพinovski oblakoder usred Tramp sitija. Tako neลกto joลก nije viฤeno. Taj super-oblakoder koji je projektovao arhitekta Helmut Jahn sa svojih 150 spratova dosegnuฤe visinu od 548 metara, dakle viลกu od pola kilometra, i tako oboriti svetski rekord. ฤuveni neboder Sears u ฤikagu sa 110 spratova i 477 metara visine, dosad najviลกi na svetu, naฤi ฤe se sada na drugom mestu.
Slede: Svetski trgovinski centar na Menhetnu, 443 m, Empire State Building, 410 m, i neboder izdavaฤke kuฤe Mc Graw Hill, takoฤer na Menhetnu, 396 m.
Ipak, visina je samo jedan element „superiornosti“ ovog novog nebodera, koji ฤe na vrhu zavrลกavati jednim obeliskom. Od drugih nebodera razlikovaฤe se po posebnoj tehnici graฤenja i po najsavremenijoj graฤevinskoj opremi.
S gradnjom nebodera poฤelo se u ฤikagu pre jednog veka. Kad se gradi neboder, postoji opasnost da se on pod pritiskom vetra sruลกi. Na takvoj visini vetar je uvek priliฤno jak pa neboderi uopลกteno imaju tendenciju da se naginju, iskrivljuju i oลกteฤuju, a dolazi i do pucanja unutraลกnje strukture. Na viลกim spratovima svaki neboder se pomalo njiลกe i ลกkripi poput broda u oluji, premda veฤ postoje sistemi za stabilizaciju.
Oni koji stanuju na takvim visinama ฤesto imaju smetnje vrlo sliฤne morskoj bolesti. Ali novi neboder, zbog posebne konstrukcije, trebalo bi da se bolje odupre sili vetrova i udarima zemljotresa. Maksimalna oscilacija, uveravaju konstruktori, neฤe preฤi 20 cm, raฤunajuฤi od sredine graฤevine, dok kod drugih nebodera ona moลพe doseฤi i do 70 cm.
Da bi bili potpuno sigurni, inลพenjeri su veฤ proverili otpornost pojedinih delova konstrukcije u tunelima s vetrom koji se upotrebljavaju za ispitivanje aviona. Baterije kompjutera spojene sa stabilizatorima na viลกim delovima nebodera moraju obezbediti ravnoteลพu.
Trampov super-oblakoder biฤe zapravo neka vrsta maลกinerije za stanovanje. Liftovi ฤe biti vrlo brzi, a na najviลกe spratove voziฤe ekspresni liftovi koji se neฤe zaustavljati na niลพim spratovima. Ali zbog uลกtede prostora i ekonomiฤnosti, takvih ฤe liftova biti relativno malo. S druge strane, liftovi ฤe biti spojeni s vodoravnim sistemom prevoza. Izlazeฤi iz lifta, stanar zgrade ฤe odmah naiฤi na tihi elektriฤni minibus, koji ฤe ljude razvoziti po spratovima.
Stanari ฤe uลพivati i udobnost i raskoลกi svake vrste. Tu je, svakako, i sistem klima ureฤaja za celu zgradu, a smeฤe ฤe se spaljivati odmah u dลพinovskim peฤima. U sluฤaju poลพara alarmni sistemi aktiviraฤe automatsko gaลกenje. Poลกtu ฤe po spratovima raznositi robot-kolica. Preko zatvorene TV mreลพe moฤi ฤe da se obavlja kupovina u podzemnim supermarketima. ล ta joลก?
„Biฤe i drugih zadovoljstava“, obeฤava Donald Tramp. U prvom redu zadovoljstvo da se stanuje u zgradi dostojnoj 21. veka. I da se s visine gleda na oronuli Njujork, metropolu koja pripada proลกlosti.
(RS magazin, 1987.)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com