Boravak u prirodi, iako ga lekari preporuฤuju, nosi sa sobom i odreฤene rizike,izmeฤu ostalog i rizik izlaganja vektorskim zaraznim bolestima.
Vektorske zarazne bolesti su bolesti ฤiji uzroฤnik (bakterija, virus, rikecija,parazit) izvesno vreme, pre nego ลกto dospe u svog domaฤina, provede u vektoru (komarac, krpelj i razliฤite druge vrste insekata). Nakon takozvanog spoljaลกnjeg perioda inkubacije (vreme neophodno da vektor postane zarazan), vektor prenosi uzroฤnika zaraznih bolesti na osetljivog domaฤina (ฤovek, ลพivotinja) ubodom/ujedom.Inficirani vektori najฤeลกฤe doลพivotno prenose uzroฤnika.
Vektori su organizmi koji nemaju mehanizme za odrลพavanje telesne toplote, pa direktno zavise od spoljaลกnje temperature. Odgovarajuฤa temperatura i vlaลพnost vazduha su osnovni preduslov za razvoj jaja i larvi insekata u odrasle jedinke, tako da u uslovima visoke temperature i velike vlaลพnosti njihov broj moลพe da poraste i za nekoliko puta.Vektorske zarazne bolesti imaju sezonski karakter, jer zbog naฤina prenoลกenja zavise od aktivnosti vektora, pa se u naลกoj zemlji pojavljuju od proleฤa do jeseni.
Mnoge vektorske zarazne bolesti imaju endemski karakter, ลกto znaฤi da su odomaฤene na odreฤenom podruฤju na kojem postoje povoljni uslovi za odrลพavanje uzroฤnika bolesti zbog prisustva odgovarajuฤih rezervoara zaraze (najฤeลกฤe razliฤite vrste sitnih divljih ลพivotinja) i vektora.
Bolesti koje prenose krpelji
Krpelji su zglavkari koji svojim ubodom na ฤoveka mogu da prenesu odreฤene zarazne bolesti kao ลกto su Lajmska bolest(LB), krpeljski meningoencefalitis, Krimska-Kongohemoragijska groznica, erlihioza, bruceloza, leptospiroza. Nasreฤu, nisu svi krpelji zaraลพeni mikroorganizmima koji supatogeni za ฤoveka.
Krpelji borave na ลกumovitim podruฤjima i na neobraฤenoj vegetaciji, ali i uz polja, u baลกtama, ลพivim ogradama i sliฤno. Prisutni su od ranog proleฤa do kasne jeseni, a najaktivniji su u maju i junu. Hrane se krvlju ljudi i mnogih ลพivotinja, a ukoliko su zaraลพeni, prenose uzroฤnika zarazne bolesti vreme hranjenja.
Krpelj mora da bude prisutan na koลพi bar 48 sati da bi doลกlo do sigurne inokulacije prouzrokovaฤa. Krpelji se uglavnom nalaze na niskoj vegetaciji, do visine od jednog metra, a svojim usnim delom se zakaฤe na ลพivotinje i ljude koji tuda prolaze. Sisaju krv dva do sedam dana pre nego ลกto ponovo padnu na vegetaciju. Rizik od infekcije je veฤi ลกtoje boravak krpelja na telu duลพi. Ubod insekta je bezbolan, a mesto uboda ne boli i ne svrbi.
Mere prevencije za bolesti koje prenose krpelji
1. Mere liฤne zaลกtite od uboda krpelja
*Ne postoji specifiฤna zaลกtita vakcinama protiv Lajmske bolesti, jedini metodi prevencije su izbegavanje uboda krpelja i rano uklanjanje fiksiranog krpelja.
*Izbegavati predele infestirane krpeljima.
*Nositi odeฤu svetlih boja dugih rukava i nogavica.
*Pre odlaska u prirodu uvuฤi koลกulju u pantalone i nogavice pantalona u ฤarape.
*Nositi samo โzatvoreneโ cipele tokom boravka u prirodi
*Tokom boravka u prirodi ne hodati u sandalama ili bos po gustim travnjacima, po naslagama suvog liลกฤa, po niskom ลพbunju/grmlju u listopadnim ili meลกovitim ลกumama i park ลกumama, kako u urbanim,tako i u prigradskim sredinama.
*Koristiti repelente na otkrivenim delovima tela
*Kretati se samo peลกaฤkim stazama tokom boravka u prirodi.
*U toku boravka na infestiranim podruฤjima svaka 3โ4 sata pregledati koลพu tela.
*Krpelji traลพe vlaลพnije zone tela za fiksiranje kod ljudi, iz tih razloga kada sevrลกi pregled za prisustvo krpelja naroฤito obratiti paลพnju na delove tela i to:prepone, pazuhe, predeo ispod grudi, na deo pojasa, zadnje strana kolena, prednju i zadnju stranu uลกne ลกkoljke i deo iza uha.
*Kod dece paลพljivo pregledati predeo glave (ukljuฤujuฤi kosmati deo) i deo vrata.
*Pregled vrลกiti kako tokom boravka u staniลกtu tako i nakon povratka kuฤi.
*Krpelj se moลพe uneti u domaฤinstva odeฤom ili kuฤnim ljubimcima. Iz tih razloga, preporuฤuje se: ฤetkanje odeฤe pre ulaska u kuฤu u cilju odstranjivanja svih nefiksiranih krpelja koji kasnije mogu da se fiksiraju na nekog od ฤlanova domaฤinstva, pregled kuฤnih ljubimaca za prisustvo fiksiranog krpelja pre ulaska u kuฤu.
*Nakon povratka iz prirode kupanje ili tuลกiranje unutar dva sata od ulaska u kuฤu doprinosi daljoj kontroli.
*Osobe koje su zbog svog zanimanja (ลกumari i pripadnici vojske, itd.) potencijalno izloลพene riziku zaraลพavanja sa B. burgdorferi treba da nose odeฤu impregniranu insekticidima (permetrin).
2. Postupak u sluฤaju uboda krpelja
*Vaลพno je javiti se lekaru doma zdravlja u toku prvih 24 sata od uboda.
*Ne stavljati nikakva hemijska sredstva (etar, alkohol, benzin).
*Ne pokuลกavati samostalno vaฤenje krpelja jer se pritiskom i gnjeฤenjem mesta ubodakrpelj moลพe raskomadati, a rilica uvuฤi u dublje slojeve koลพe.
*Ne nanositi vrh uลพarene cigarete, kreme i isparljiva ulja preko krpelja i zatimpokuลกavati vaฤenje, jer se u tim sluฤajevimapoveฤava rizik od prenoลกenja uzroฤnikaB. burdgorferizbog stimulacije povraฤanja infektivnog materijala krpelja.
*U zdravstvenoj ustanovi obuฤeno osoblje ฤe krpelja izvaditi u celosti, uzdezinfekciju mesta intervencije.
*Zabeleลพiti dan ujeda i saฤuvati krpelja u praznu posudu za lekove ili kesu sadvostrukim zatvaranjem.
*Dati osnovne epidemioloลกke podatke o ubodu krpelja(na primer, o mestu gde jeosoba boravila u prirodi) zbog moguฤnosti postojanja endemskog podruฤja.
*Javiti se lekaru u sluฤajevima pojave crvenila ili nekog drugog simptoma uperiodu od nekoliko nedelja nakon ujeda krpelja.
3. Kontrola i suzbijanje krpelja
*Redovno kositi travu, obrezivati ลพbunje i drveฤe i odstranjivati opalo liลกฤe.
*U okuฤnicama privatnih kuฤa pomeriti kaveze za ptice i drva za ogrev, van delovadvoriลกta u kojima se obavljaju uobiฤajene kuฤne aktivnosti.
*Uniลกtavanje sitnih glodara (rezervoara infekcije) sistematskim deratizacijama(suzbijanje glodara) u urbanim sredinama.
*Sprovoฤenje akcija suzbijanja krpelja na javnim zelenim povrลกinama upotrebominsekticida Icon (Lambda-cihalothrin) od kraja aprila do oktobra meseca.
*Ciljana upotreba insekticida Aqua Reslin (Lambda cihalothrin) na otvorenimpovrลกinama.
*Osobe koje su zbog svog zanimanja potencijalno izloลพene riziku zaraลพavanjavirusom Krimske-Kongo hemoragijske groznice (KKHG), kao ลกto su stoฤari,zemljoradnici, radnici u klanici, pri radu sa ลพivotinjama treba da nose odgovarajuฤuzaลกtitnu odeฤu i rukavice. Zdravstveni radnici takoฤe treba da nose zaลกtitnaodela, rukavice, naoฤare i maske. Poseban oprez neophodan je pri kontaktu sa krvljubolesnika (vaฤenje krvi, davanje infuzija, transfuzija, obdukcija). Postekspozicionazaลกtita, odnosno zaลกtita nakon izlaganja potencijalno zaraลพenoj krvi iliizluฤevinama, sprovodi se davanjem imunoglobulina (gotovih antitela protiv KKHG).
*Za prevenciju krpeljskog encefalitisa postoji moguฤnost specifiฤne zaลกtite u vidu vakcine protiv krpeljskog encefalitisa. Ovakav vid zaลกtite preporuฤuje se profesionalno eksponiranim licima i licima u podruฤjima koja su endemska za krpljski encefalitis. Visok obuhvat vakcinacijom u Austriji doveo je do znatnog smanjenja broja obolelih u humanoj populaciji.
Lajmsku bolest – Borelioza
Lajmsku bolest izaziva bakterija iz grupe spiroheta,Borrelia Burgdorferi, a prenosi je odreฤena vrsta iksodidnih krpelja (Ixodes ricinus), koji se ubodom fiksira za koลพu i prenosi infekciju. Oboljenje je sistemsko, znaฤi, napada ceo organizam, posebno koลพu, nervni sistem, zglobove i srce.
Lajmska bolest otkrivena je 1975. godine u gradu Lajm, u Konektikatu, a u naลกoj zemlji otkrivena je aprila meseca 1987. godine na podruฤju Beograda. Simptomi bolesti poฤinju nedelju do mesec dana nakon ujeda krpelja. Prvi znak je crvenilo oko mesta uboda (Erythema migrans โ EM, u narodu poznat kao โbivolje okoโ), koje se javlja kod oko 80 odsto zaraลพenih osoba. Da bi imala dijagnostiฤki znaฤaj,promena mora da ima promer od najmanje 5 cm. Promena na koลพi ne boli i ne svrbi, pa moลพe da proฤe neprimeฤeno. Moลพe da bude praฤena pojavom simptoma sliฤnim gripu(glavobolja, groznica,malaksalost, bolovi u zglobovima), koji traju nekoliko nedelja ukoliko se osoba ne javi lekaru koji ฤe odrediti antibiotsku terapiju.
Ozbiljnije komplikacije se javljaju nedeljama i mesecima nakon ujeda krpelja, u vidu simptoma odstrane centralnog nervnog i kardiovaskularnog sistema, artritisa i koลพnihmanifestacija. Bolest moลพe poprimiti hroniฤan tok, ukoliko se ne prepozna i neleฤi na vreme. Pacijenti nakon sprovedenog leฤenja borelioze mogu da imajunespecifiฤne tegobe (glavobolja, umor, bolovi u miลกiฤima i zglobovima i sliฤno), koje obiฤno traju viลกe meseci, nekada i godinama.
Mada se Lajmska bolest moลพe leฤiti,najbolji naฤin prevencije Lajmske bolesti je spreฤiti ubod krpelja.
Krpeljski meningoencefalitis
Krpeljski meningoencefalitis je virusno oboljenje rasprostranjeno u podruฤju srednje i istoฤne Evrope i Azije, koje se prenosi putem zaraลพenih krpelja (kao i Lajmska bolest). Bolest se javlja endemski, odnosno samo u prirodnim aktivnim ลพariลกtima u kojima postoje prirodni rezervoari virusa (ลกumski glodari, jeลพ,krtica) i njihovi prenosioci (krpelji). Krpelj moลพe da bude zaraลพen u svim stadijumima svog ลพivotnog ciklusa i doลพivotni je nosilac virusa krpeljskog meningoencefalitisa, koji se u njemu razmnoลพava i prenosi transovarijalno sa jedne na drugu generaciju krpelja.
Bolest se najฤeลกฤe javlja u Baltiฤkim drลพavama,Sloveniji i Ruskoj Federaciji, a zatim u ฤeลกkoj Republici, Nemaฤkoj, Maฤarskoj, Poljskoj, ล vedskoj i ล vajcarskoj.
Osnovni put prenosa je ubod zaraลพenog krpelja, pri ฤemu je rizik od infekcije veฤiลกto je boravak krpelja na telu duลพi. U endemskim podruฤjima do zaraลพavanja moลพedoฤi i kao posledica konzumiranja nepasterizovanog mleka i mleฤnih proizvodaporeklom od zaraลพenih ลพivotinja (koze, ovce krave). Ne prenosi se sa ฤoveka naฤoveka.Veฤina zaraลพenih osoba nema simptome oboljenja. Klasiฤna kliniฤka slikapodrazumeva bifazni tok bolesti. Prva faza bolesti javlja se 7 do 14 dana nakonuboda zaraลพenog krpelja u vidu kratkotrajnog febrilnog oboljenja nalik gripu, ลกtotraje oko nedelju dana. Sledi period poboljลกanja kliniฤke slike, odnosno periodlatencije u trajanju od 4 do 10 dana. Druga faza je meningoencefalitiฤna faza koja serazvija kod manjeg broja obolelih. Uz opลกte simptome infekcije (poviลกenatemperatura, glavobolja, bolovi u miลกiฤima) javljaju se znaci zahvaฤenosticentralnog nervnog sistema, odnosno zapaljenja moลพdanica โ koฤenje vrata, povraฤanje,intenzivne glavobolje. Reฤe dolazi do zapaljenja mozga sa specifiฤnim znacima:vrtoglavica, pospanost, tremor, paraliza miลกiฤa. U sluฤaju pojave ovih simptoma neophodna je hospitalizacija. Ipak, kod najveฤeg broja obolelih, registruje se blaga kliniฤka slika.
Krimska-Kongo hemoragijska groznica
Krimska-Kongo hemoragijska groznica (KKHG) je akutno virusno prirodno-ลพariลกno oboljenje. Prenosi se krpeljima(ubodom ili kontaktom preko koลพe, ako ga ฤovek ubije i pri tome utrlja u koลพu) i putem krvi. Vrsta krpelja (iksoidni krpelj) koja prenosi virus ลพivi u odreฤenim podruฤjima, tzv. prirodnim ลพariลกtima. Virus se moลพe preneti sa ฤoveka na ฤoveka direktnim kontaktom sa krvlju ili izluฤevinama obolele osobe.
Primarni rezervoar zaraze su divlji sisari, ptice i iksoidni krpelji, mada je virus pronaฤen i kod lisice, vuka, jeลพa, ลกumskog i slepog miลกa, svih domaฤih ลพivotinja. Krpelji se inficiraju preko ลพivotinja i ostaju doลพivotno zaraลพeni.
Bolest se najฤeลกฤe javlja u zemljama bivลกeg SSSR-a (Rusija,Uzbekistan, Turkmenija, Kirgizija), znatno reฤe u Africi(Kongo, Uganda, Nigerija, Kenija) i Evropi (Bugarska, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Kosovo i Metohija, Albanija). Osim u republikama bivลกeg SSSR-a, u Aziji je bolest zabeleลพena u Iranu, Iraku, Pakistanu, zapadnoj Kini,Arabijskom poluostrvu. Na Kosovu i Metohiji se nalaziprirodno ลพariลกte Krimske-Kongo hemoragijske groznice, koja se na tom podruฤju registruje svake godine (opลกtine Orahovac, Maliลกeva).
Period od momenta zaraลพavanja do pojave simptoma moลพe trajati od jednog do 14 dana, ali proseฤno iznosi 5 do 7 dana.
Prvi znaci bolesti nastaju naglo, sa visokom temperaturom, jezom, teลกkim opลกtim stanjem, malaksaloลกฤu, razdraลพljivoลกฤu, glavoboljom, jakim bolovima u ekstremitetima i u predelu bubrega. Povremeno mogu da se jave povraฤanje, bolovi u trbuhu i proliv. Javlja se crvenilo lica i grudi.
Kliniฤku sliku karakteriลกe izraลพen hemoragijski sindrom u vidu krvarenja iz nosa i uterusa, u sluznici usne duplje, ลพeluca, creva.
Letalitet iznosi i do 50 odsto.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com