Mozak nepovratno gubi jednu funkciju nakon tridesete

Kada nam usvajanje nekog znanja ne ide najbolje, to je zato ลกto telo u tom procesu koristi adrenalin, koji nam donosi nervozu.

Nedavno istraลพivanje koje je predvodio cenjeni neurolog sa Univerziteta Stenford Endru Gubermen, donosi loลกe vesti za sve one koji su ลพeleli, na primer, da nauฤe novi jezik, a imaju viลกe od 30 godina.

Ono ลกto smo lako mogli u detinjstvu, u odraslom dobu je mnogo, mnogo teลพe. U nekim sluฤajevima – nemoguฤ‡e.

„Majka priroda nas je stvorila tako da moลพemo da nauฤimo sve potrebne veลกtine da preลพivimo, da ลพivimo dovoljno dugo da imamo potomstvo, a zatim da umremo“, brutalno je izjavio dr Gubermen istiฤuฤ‡i da mozak nakon tridesete nepovratno gubi funkciju dobrog pamฤ‡enja, jer jednostavno nije „programiran“ da u tom dobu uฤi nove veลกtine.

Kada je ฤovek odrastao, tvrdi, njegov mozak je navikao na odreฤ‘ene poznate stvari i na njih se fokusira. Zato se ljudi teลกko menjaju – stvar je u mozgu.

Ipak, Guberman kaลพe da je moguฤ‡e usvojiti novo znanje, ali je to ipak znaฤajno teลพi proces od uฤenja u detinjstvu i adolescenciji. Ipak, ne treba da odustajete, fokusirajte se ลกto je viลกe moguฤ‡e na novi zadatak, koliko god vam je neprijatno i teลกko, i postoje ลกanse da ipak uspete.

„Ako zaista ลพelite da nauฤite neลกto novo u odraslom dobu, morate da usmerite svoj mozak u dobrom pravcu, a to ฤ‡e zahtevati visok nivo koncentracije i posveฤ‡enosti. Bez toga, nema niลกta“, objaลกnjava Gubermen.

Kada nam usvajanje nekog znanja ne ide najbolje, to je zato ลกto telo u tom procesu koristi adrenalin, koji nam donosi nervozu. Zato je vaลพno da budete uporni, jer je proces promena u mozgu veoma teลพak.

Savet broj 1 u ovom sluฤaju jeste – dobar odmor. Kada se silite da radite neลกto ลกto ฤini da se oseฤ‡ate neprijatno, mozgu je potrebna joลก jedna hemikalija kako bi smestio novo znanje u kratkroฤnu ili dugoroฤnu memoriju. To je acetilholin, neurotransmiter koji telo luฤi u dovoljnoj koliฤini onda kada se dovoljno odmarate i spavate.

„Najveฤ‡i broj promena koje se odnose na strukturu mozga dogaฤ‘aju se u dubokoj fazi sna“, objaลกnjava Gubermen i dodaje da se one mogu desiti i tokom dremki, ali i u trenucima opuลกtanja, onda kada pustite misli da slobodno lete i kada niste pod stresom, zakljuฤuje nauฤnik.

(Stil)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com