Stari recepti koji su nekada bili omiljeni, danas su zaboravljeni.
U proลกlosti se taฤno znalo ลกta se jede u zavisnosti od dana u nedelji i godiลกnjeg doba. Pre Drugog svetskog rata, velika, debela knjiga โKuvarโ, puna raznovrsnih recepata, bila je kao Biblija za domaฤice. Dobijale su ga devojke koje su se spremale za udaju, i bio je ฤuvan za ฤerke kao deo nasledstva.
U skoro svim kuฤama, jelovnik je bio sliฤan. Nije bilo friลพidera i zamrzivaฤa, a ni previลกe izbora. Mnoga srpska jela iz proลกlosti se i danas rado jedu, kao ลกto je slatko od dunje ali po nekim novim i modifikovanim receptima, dok su pojedini, kao ลกto je kljukusa stari recept, koji su nekada bili omiljeni, danas zaboravljeni.
Naลกe bake, prabake i ฤukunbake nisu imale ni dovoljno posuda i aparata, ni proizvoda za pravljenje razliฤitih jela. U periodu kada su napravljene prve palaฤinke na primer, koje su danas jedna od omiljenih poslastica daleke proลกlosti, naลกi preci su se sluลพili samo mlekom, braลกnom i jajima, bez ikakvih dodataka, pa su nekadaลกnje palaฤinke bile meลกavina danaลกnjeg omleta, pogaฤica i palaฤinki.
U nastavku teksta saznajte koja su to zaboravljena srpska jela i koji ukusni recepti su nekada bili omiljeni, a danas se gotovo ni u jednom meniju ne mogu pronaฤi, osim moลพda u bakinoj kuhinji ili nekom srpskom selu.
Nedeljni ruฤak uz supu i ajmokac
Nekada su se ruฤkovi kuvali za dva dana, pa se tako ruฤak od nedelje jeo i ponedeljkom. Supa sa domaฤim rezancima i knedlama bila je kao sinonim za nedeljno popodne. Poslednji dan u nedelji je bio rezervisan za porodiฤno okupljanje i odmor u porodiฤnom domu.
Nedeljni ruฤak je bio omiljen, i s nestrpljenjem oฤekivan i meฤu najmlaฤima i meฤu starijom gospodom. Domaฤa supa se pravila sa mnogo povrฤa i mesa, najฤeลกฤe pileฤeg, ลกto je i danas obiฤaj koji se odrลพao od davnina. Meฤutim, ono ลกto su naลกi preci oboลพavali danas se retko u kojem domaฤinstvu moลพe jesti โ ajmokac.
Ajmokac je sos od belog luka i piletine skuvane u domaฤoj supi. Naime, ovaj sos je uz rinflajลก, odnosno povrฤe iz supe, u kombinaciji sa paradajz sosom, predstavljao kombinaciju ukusa koja je svakome bila omiljena. Danas je u pojedinim domaฤinstvima u selima ili na periferiji srpskih gradova u Vojvodini, pored brojnih pravih vojvoฤanskih specijaliteta, moguฤe jesti sliฤne soseve, ukljuฤujuฤi i ajmokac napravljen na neki moderniji naฤin.
Koh โ omiljena poslastica naลกe proลกlosti
Nekada nije postojao veliki izbor slatkiลกa kao ลกto je danas sluฤaj, pa su se deca najviลกe radovala kohu, patiลกpanju natopljenom u mleku. Ovaj starinski soฤni kolaฤ je ukusan, osveลพavajuฤ i lagan dezert, a nekada se rado jeo i za doruฤak i za uลพinu.
Kako u proลกlosti nije postojao ni preveliki izbor proizvoda, koh je bio najjednostavnija poslastica koja je podrazumevala griz, mleko, jaja, ลกeฤer, braลกno i razliฤite dodatke po ลพelji, koje je svako domaฤinstvo posedovalo u svakom trenutku.
Danas, retko koje malo dete zna ลกta je zapravo koh, a joลก manji broj dece je nekada probalo ovu poslasticu iz naลกe proลกlosti. Ovaj dezert se vrlo jednostavno sprema, pa ukoliko niste imali prilike da ga probate kao dete, moลพda je sada pravo vreme da uz dobar recept za koh iznenadite sebe i svoje najdraลพe.
Tradicionalno narodno jelo โ cicvara
Cicvara je narodno jelo, koje su naลกi preci spremali skoro svakodnevno. Zadnjih decenija je ovo jelo veoma zapostavljeno, uprkos tome ลกto je vrlo zdravo i kaloriฤno. Cicvara se uglavnom spremala za doruฤak, ali je to jelo koje je moglo i moลพe da se jede u bilo koje doba dana.
Cicvara je bila rado spreman specijalitet u svakom domaฤinstvu, jer se u nju stavljalo ono ลกto se tog trenutka nalazilo u kuฤi. Osnovni sastojci su mleko, braลกno i sir, uz dodatak kajmaka. Etnoloลกki podaci navode da se cicvara kuva odvajkada u krajevima koje su naseljavali i koje naseljavaju Srbi.
Najstariji recepti za spremanje ovog ukusnog jela su zapisivani joลก u manastirskim knjigama. Od kada je kukuruz poฤeo da osvaja Evropu, kukuruzno braลกno je preuzelo ulogu glavnog sastojka cicvare, koju danas moลพete jesti samo ukoliko posetite srpska sela ili se odvaลพite da je sami napraviti.
Kosovska filija sa kajmakom โ ukusna pita naลกe proลกlosti
Filija je stari kosovski specijalitet, koji se pripremao ispod saฤa. Ovo zaboravljeno jelo je vrsta pite, koja se sluลพila uglavnom za doruฤak uz jogurt ili domaฤe kiselo mleko. Ukusan recept za kosovsku filiju je bio omiljen na jugu zemlje, odakle i potiฤe.
Za spremanje je potrebno braลกno, voda, jaja, so, kao i kajmak kojim se testo filuje. Smesa za dobijanje ove pite je popriliฤno sliฤna smesi za palaฤinke, samo malo guลกฤa. Sama priprema podrazumeva malo viลกe vremena zbog peฤenja, ali dobijeni proizvod je vredan svakog truda. Stoga, iako se danas preferiraju zdrava, ukusna i brzo pripremljena jela, kosovska filija je specijalitet koji je vredan svakog utroลกenog minuta na spremanje.
Iako je kosovska filija sa kajmakom rado pravljeno jelo u naลกoj proลกlosti, danas je gotovo nemoguฤe pronaฤi restoran u kojem se moลพe probati ovaj specijalitet. Ali, uz malo volje i ลพelje, moลพete sami spremiti jednu od omiljenih pita koju su naลกi preci oboลพavali.
Potaลพ kao najzdravija ฤorba proลกlosti
Tanjir toplog potaลพa od povrฤa sluลพio je u proลกlosti kao lek za prehladu. Naime, potaลพ od bilo kog povrฤa je pun vitamina i korisnih minerala, ลกto su znali i naลกi preci koji su bebe i malu decu hranili i leฤili toplim potaลพom.
Danas su na mesto potaลพa doลกle raznorazne supe iz kesice, koje nesumnjivo imaju mnogo manje hranljivih materija. Za pripremu potaลพa, potrebna je jedna vrsta povrฤa od kojeg ฤe se praviti sam potaลพ, a svaki se pravi sliฤno ili gotovo isto.
Potaลพ je nesumnjivo bitno obeleลพje gastronomije naลกe proลกlosti. Danas postoje pojedini restorani i domaฤinstva koja su u svoj meni vratili zdrav, domaฤi potaลพ, pa ukoliko do sada niste probali tanjir zdravlja, moลพda je upravo sada pravo vreme da to promenite.
Pojedina domaฤinstva i dalje ฤuvaju tradicionalnu srpsku kuhinju, ali uprkos tome stara jela nasih baka polako padaju u zaborav. Jedna od najฤeลกฤih greลกaka koje pravimo u kuhinji je kuvanje samo veฤ dobro poznatih jela, bez eksperimentisanja. Zato pitajte bake i mame za stare recepte zaboravljenih srpskih jela i iskusite prave ukuse naลกe proลกlosti!
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com