Od filmova poput Snowpiercer do The Day After Tomorrow, holivudski studiji su decenijama prikazivali distopijske scenarije klimatskih promena. Ali naučnici upozoravaju da bi stvarnost mogla nadmašiti i najgore filmske katastrofe. Veštačka inteligencija (AI), koristeći najnovija naučna istraživanja, daje nam zastrašujući uvid u budućnost koju bismo mogli iskusiti do kraja ovog veka.
MailOnline je koristio Google-ov AI generator slika ImageFX za kreiranje vizuelizacije kako bi svet mogao da izgleda 2100. godine, na osnovu aktuelnih naučnih podataka. Rezultati su alarmantni: gradovi bi mogli da završe pod vodom, smrtonosni toplotni talasi mogli bi da odnesu milione života, a ekstremni vremenski uslovi mogli bi postati svakodnevica, prenosi Dejli mejl.
Revealed: What life on Earth will look like in 2100 – with entire cities plunged underwater and millions of people perishing in the heat https://t.co/RHGOTG51ZX pic.twitter.com/rvt9sAgqqf
— Daily Mail Online (@MailOnline) February 1, 2025
Nepovratni porast nivoa mora
Profesorka Džulijen Stroeve, klimatolog sa Univerzitetskog koledža u Londonu, ističe da su najveći izazovi sa kojima ćemo se suočiti porast nivoa mora i ekstremni vremenski uslovi. „Sve će se pogoršati tokom veka ako ne smanjimo emisije gasova staklene bašte“, rekla je ona za MailOnline.
Kako se nivoi ugljen-dioksida i metana povećavaju u atmosferi, ovi gasovi deluju kao ćebad, zadržavajući toplotu i izazivajući porast globalnih temperatura. Prema podacima Kopernikove službe za klimatske promene, 2024. godina je bila najtoplija zabeležena, sa prosečnom temperaturom površine od 15,1°C. To je takođe prva godina da su prosečne temperature premašile 1,5°C iznad predindustrijskih nivoa.
Ukoliko emisije gasova staklene bašte ostanu nepromenjene, naučnici predviđaju da će do 2100. godine globalna temperatura porasti za 2,7°C u srednjem scenariju, ili čak 4,4°C u najgorem slučaju, prema Međuvladinom panelu za klimatske promene (IPCC).
Ovo povećanje temperature će rezultirati ubrzanim topljenjem glečera. Profesor Stroeve upozorava da će letnji morski led na Arktiku nestati mnogo pre 2100. godine, a gubitak glečera u Alpima mogao bi da dostigne čak 75 odsto u scenariju visokih emisija. „Arktik će biti neprepoznatljiv u poređenju sa današnjom situacijom“, dodaje on.
Istraživači sa Naniang tehnološkog univerziteta u Singapuru procenjuju da bi globalni nivo mora mogao porasti za 1,9 metara do 2100. godine. To bi značilo da bi gradovi poput Londona, Kardifa i Njujorka mogli da završe pod vodom. Čak bi i poznato odmaralište predsednika SAD Donalda Trampa, Mar-a-Lago, moglo biti potpuno potopljeno.
Ekstremni vremenski uslovi i njihovi smrtonosni efekti
Do kraja veka svet će biti svedok drastičnog porasta ekstremnih vremenskih uslova. dr. Suzan Bartington, profesorka zdravlja životne sredine na Univerzitetu u Birmingemu, naglašava da klimatske promene značajno povećavaju učestalost i intenzitet toplotnih talasa, obilnih kiša, suša i požara, što će imati ozbiljne posledice po fizičko i psihičko zdravlje ljudi.
Promene u atmosferi znače da će moći da zadrži više vodene pare, što će dovesti do više padavina. Studija britanske meteorološke službe predviđa da bi do 2100. godine vremenski uslovi slični najvlažnijem danu ikada zabeleženom mogli postati deset puta češći.
Međutim, istovremeno će neka područja doživeti neviđene suše. Do 2070. prosečne letnje padavine u Velikoj Britaniji mogle bi se smanjiti za 47%, dok bi se zimske padavine mogle povećati za 35%. Takve nagle promene povećavaju rizik od bujičnih poplava, poput onih koje su prošle godine pogodile Valensiju, izazivajući najgoru ekološku katastrofu u istoriji Španije.
Mega-uragani, požari i zagađenje vazduha
Kako okeani postaju topliji, energija dostupna za stvaranje jačih oluja se povećava. Naučnici predviđaju pojavu „mega-uragana“, toliko moćnih da bi mogli da nadmaše postojeću Safir-Simpsonovu skalu za merenje jačine uragana. Ovi uragani „kategorije 6” mogli bi da dostignu brzinu vetra od 309 km/h i da izazovu porast nivoa mora za više od 7,5 metara.
Dok će neke oblasti biti pogođene olujama, druge će izgoreti. Kombinacija visokih temperatura i malih padavina stvoriće idealne uslove za šumske požare. Već postoje znaci ovog trenda – požari u Los Anđelesu početkom 2024. odneli su 28 života i uništili više od 10.000 domova. Svetska meteorološka organizacija procenjuje da će do kraja veka učestalost ekstremnih požara porasti za 50 odsto.
Pored fizičkih katastrofa, zagađenje vazduha postaje sve veća pretnja. Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Climate Change pokazuje da bi kombinacija klimatskih promjena i zagađenja vazduha mogla uzrokovati dodatnih 260.000 smrtnih slučajeva godišnje do 2100. godine. U nekim delovima sveta, poput Delhija, nivoi zagađenja već daleko prevazilaze bezbedne granice, a situacija će se samo pogoršavati.
Milioni mrtvih: mračna prognoza za čovečanstvo
S obzirom na kombinovane efekte toplotnih talasa, zagađenja vazduha, suša i ekstremnih vremenskih uslova, naučnici predviđaju da bi milioni ljudi mogli da umru do 2100. godine. Studija objavljena ove godine sugeriše da bi smrtonosne temperature mogle izazvati 50% više smrtnih slučajeva u Evropi do kraja veka. Čak i u najoptimističnijem scenariju, dodatnih 8.000 ljudi godišnje će umreti od posledica toplotnih talasa, dok bi u najgorem slučaju ovaj broj mogao da dostigne 80.000.
Naučnici sa Instituta Maks Plank predviđaju da bi kombinacija zagađenja vazduha i ekstremnih temperatura mogla dovesti do 30 miliona dodatnih smrtnih slučajeva do kraja veka.
Nije kasno da se deluje
Iako su ove prognoze alarmantne, naučnici ističu da još uvek imamo priliku da promenimo tok budućnosti. Smanjenjem emisije gasova staklene bašte i ulaganjem u čiste tehnologije možemo izbeći najgore scenarije i obezbediti održivu budućnost za generacije koje dolaze.
Profesor Stroeve zaključuje: „Ako reagujemo sada, možemo ublažiti najgore posledice klimatskih promena. Ali vreme za akciju brzo ističe.“
(Klik.hr)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com