โDobrodoลกli u Nuvu, glavni grad Marsa. Stanovnic Marsa ลพiveli bi ovde u joลก ฤetiri vertikalna grada koji su integrisani u jednu od stotinu stena, koje pruลพaju zaลกtitu od radijacije, a istovremeno omogucฬavaju prolazak sunฤevih zraka.โ Tako poฤinje tekst koji je pripremila grupa katalonskih istraลพivaฤa sa Instituta za svemirska istraลพivanja Katalonije.
U okviru programa โOdrลพiva vanzemaljska mreลพaโ (SONet, The Sustainable Offworld Network) oni su osmislili grad u kom moลพe da ลพivi do milion stanovnika.
SONet je izabran kao jedan od deset finalista meฤu viลกe od 175 predloga koji su bili prijavljeni na konkursu uฤesnika iz nekoliko zemalja.
Konkurs za prvi grad na Marsu
Konkurs je posvecฬen odrลพivom razvoju milionskog grada na Marsu, a domacฬin je bilo Marsovsko druลกtvo (Mars Society), najvecฬa i najuticajnija organizacija za zaลกtitu svemira koja se bavi istraลพivanjem i potencijalnim naseljavanjem planete Mars.
โSaznavลกi da smo stigli do finala, shvatili smo da se trud isplatio. Mi smo uglavnom profesionalci i nauฤnici u svojim oblastima i znali smo da smo se pripremili na visokom nivou, ali ovo je bilo naลกe prvo iskustvo rada u timu. Priznanje nam je dalo veliki podsticaj i omogucฬilo je da nastavimo radโ, rekao je za Sputnjik koordinator grupe Giljem Anglada Eskude.
Istraลพivaฤi su osnovali zamiลกljeni grad Nuva u ฤast kineske boginje koja je stvorila ฤoveฤanstvo. Pored toga, ova boginja je koristila pet kamena za zaลกtitu neba, a u Nuvi u okviru projekta postoji pet gradskih centara. Grad sadrลพi sve aspekte ljudskog ลพivota: od mesta za stanovanje, arhitekture i sredstava za ลพivot do umetnosti, ekonomije i politiฤkog sistema.
โIz perspektive arhitekte, projektovanje funkcionalnih urbanih podruฤja u ograniฤenjima nepoznatog sveta bilo je istovremeno neverovatno i izuzetno obogacฬujucฬe iskustvoโ, rekao je Alfredo Munjoz, suosnivaฤ studije ABIBOO i ลกef tima za arhitektonsko projektovanje. โJako nam je drago ลกto moลพemo da nastavimo da razvijamo ovu prvu konstrukciju, kao i da pronalazimo radikalno nova reลกenja koja cฬe funkcionisati i na Zemljiโ.
Na projektu radi viลกe od 30 istraลพivaฤa, a vode ga katalonski struฤnjaci, mada grupa ukljuฤuje i ฤlanove iz drugih zemalja poput Velike Britanije, SAD, Argentine i Nemaฤke. Oni su pripremili izveลกtaj na 20 stranica sa konceptualnim dizajnom, koji kombinuje ลกirok spektar razliฤitih aspekata od istraลพivanja svemira do odrลพivog razvoja. U grupi se nalaze i poznate ลพene istraลพivaฤi poput ลฝizel Detrel sa Univerziteta u ล tutgartu i Laja Ribasa sa Instituta za morske nauke.
Koordinator projekta je objasnio da je od 30 ฤlanova tima, deset najaktivnije uฤestvovalo u projektu, a ostali su dali svoj doprinos u diskusijama i pruลพili povratne informacije o konkretnim temama.
Nema oฤiglednih dokaza ลพivota na Crvenoj planeti
Sputnjik nije mogao da ne postavi pitanje koje vekovima zanima druลกtvo, a to je postojanje ลพivota na Marsu. Anglada Eskude, koordinator SONeta, radio je na sliฤnim temama pre ovog projekta. On smatra da na Marsu moลพe da postoji primitivni ลพivot, koji je i dalje pod zemljom, ali u svakom sluฤaju se razlikuje od zemaljskog, jer dokazi o njegovom postojanju na povrลกini nisu oฤigledni. โTo kako je zapoฤet ovaj hipotetiฤki ลพivot je jedno od osnovnih pitanja koje bismo ลพeleli da razjasnimo, jer ima veze sa tim koliko je naลก svet jedinstven i vredanโ, kaลพe on.
Projekat cฬe se sada usredsrediti na industriju, akademsku zajednicu i razne privatne partnere koji cฬe pomocฬi da se napravi korak ka tome da grad na Marsu postane realna opcija za buducฬe naseljavanje ljudi na Crvenoj planeti.
โOvakav projekat zahteva saradnju sa specijalistima u raznim oblastimaโ, objasnio je Mikel Sureda, profesor avijacione tehnike. โUspeh projekta Nuva na konkursu Marsovskog druลกtva moลพe pomocฬi SONetu da stekne popularnost i dobije joลก saradnika i finansiranjaโ.
Projekat SONet je odbranjen na zavrลกnoj sveฤanosti 17. oktobra, a iako nije dobio prvu nagradu od 10 hiljada ameriฤkih dolara, ipak je postojala nagrada. โNecฬemo se takmiฤiti radi pobede, vecฬ da bismo pokuลกali da uverimo ljude da su odrลพivost i ljudski faktori vaลพniji kao centralni element projektovanja od nekih tehniฤkih aspekataโ, zakljuฤio je Giljem.
Projekat su vodili istraลพivaฤi sa Instituta za svemirske nauke, Politehniฤkog univerziteta u Kataloniji i Instituta za kosmiฤke nauke Univerziteta u Barseloni, kao i iz drugih istraลพivaฤkih centara iz cele ล panije.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com