Nisu sve zemlje jednako stvorene i postoji puno raznih faktora koji utiฤu na zdravlje i sreฤu nacije – kao i uzroka koji utiฤu na loลกe zdravlje. Tipiฤno, meฤu najzdravijim nacijama su one razvijene, jer imaju manje zagaฤenja, bolji pristup zdravstvenoj nezi i ฤistoj, pijaฤoj vodi.
Nezdrave zemlje, s druge strane, imaju brojne bolesti uzrokovane prljavom vodom, loลกu zdravstvenu negu i nizak oฤekivan ลพivotni vek, kao i generalno loลกiji kvalitet ลพivota.
Prema Bloombergovom Zdravstvenom Indeksu za 2019., sve zemlje sveta ocenjuju se ocenama od 1 do 100 u sledeฤim kategorijama – zdravstveni rizici (koriลกฤenje duvana, visok krvni pririsak i gojaznost), dostupnost pijaฤe vode, oฤekivani ลพivotni vek, ishrana i uzroci smrti.
Prema rezultatima za ovu godinu, najzdravija nacija na svetu su ล panci, a u top 10 ih slede: Italija, Island, Japan, ล vajcarska, ล vedska, Australija, Singapur, Norveลกka i Izrael.
Od zemlji u naลกem susedstvu, najbolje je rangirana Slovenija, koja je navodi kao 24. najzdravija nacija sveta sa 82,7 bodova, Hrvatska na je 31. mestu, iza Kube, sa 73,76 bodova. Crna Gora se nalazi na 41. mestu (69,69), a sledi BIH sa 69,66 bodova i Albanija sa 68,04 boda. Srbija i Makedonija se nalaze na 55. i 56. mestu liste i pretposlednja su, tj, poslednja nacija koja ima pozitivi skor na osnovu parametara uzetih u ovoj tabeli..
Lako je uoฤljivo da prva dva mesta na listi dele mediteranske drลพave – Italija i ล panija. Za njih struฤnjaci veruju da ฤe za par decenija „preลกiลกati“ Japan po oฤekivanom ลพivotnom veku koji ฤe do 2040. proseฤno iznositi 87,5 godina.
Meฤutim, ลกta to o zdravlju ostali treba da nauฤe od ล panaca? Struฤnjaci istiฤu da je to pre svega mediteranska ishrana, zbog koje su oni kao nacija meฤu najmanje gojaznim, a bogatstvo maslinovog ulja, ribe i oraลกastih plodova kao voฤa i povrฤa ima najveฤe benefite po zdravlje. Takoฤe, ล panci i Italijani jedu najmanje crvenog mesa i preraฤene hrane.ย
Od psiholoลกkih razloga za dug i zdrav ลพivot, istiฤu se snaลพne porodiฤne veze i vrednosti koje su na podruฤju Mediterana znatno jaฤe nego, na primer, u Severnoj Evropi. To je naroฤito vaลพno za stariju populaciju – jer deke i bake koji provode puno vremena sa svojim unucima u proseku ลพive duลพe i ispunjenije, a i manje su usamljeni.
U zapadnim zemljama, postalo je normalno sesti u auto gde god da idete – makar i naย kafu. ล panci nemaju te obiฤaje – 37 posto njih do posla hoda ili vozi bicikl, a samo 52 posto vozi auto. Takoฤe, hodanje im je draลพa rekreacija nego odlazak u teretanu, ลกto govori o vaลพnosti kretanja na otvorenom i znaฤaja za zdravlje, piลกe Reader’s Digest.ย ย
Brojna istraลพivanja pokazuju da sedilaฤki naฤin ลพivota ima poguban uticaj na zdravlje, a ล panciย definitivno nisu vezani za svoje krevete. Naime, tek 7 posto njih sedi viลกe od 8,5 sati na dan, dok na primer 26 posto Amerikanaca to redovno ฤini.ย
Takoฤe, joลก jedna doba strana mediteranske ishrane na koju bi trebalo da se ugleda ceo svet je to da veฤera nije najveฤi obrok, jer ne samo da utiฤe na teลพinu veฤ i na dobar san.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com