Da li ste ikada pomislili da brzina kojom vam rastu nokti može otkriti koliko brzo vaše telo stari? Prema dr. Prema Dejvidu Sinkleru, svetski poznatom stručnjaku za genetiku sa Harvardske medicinske škole, rast noktiju je ključni pokazatelj biološke starosti organizma.
Dok hronološka starost ukazuje na broj godina koje smo slavili, biološka starost opisuje stanje naših ćelija i tkiva i može biti veća ili manja od naše stvarne starosti.
„Brzina rasta noktiju je odličan pokazatelj brzine starenja“, rekao je dr. Sinkler na svom podcastu Lifespan. Ali kako tačno rast noktiju otkriva stanje našeg tela?
Studija iz 1979: Nokti rastu sporije nakon 30. godine
U svojoj tvrdnji, dr. Sinkler se poziva na naučnu studiju iz 1979. godine u kojoj su naučnici pratili rast noktiju stotinama ispitanika tokom godina koristeći minijaturne vagu.
Rezultati su pokazali da se brzina rasta noktiju smanjuje za oko 0,5% svake godine nakon 30. godine. Ako primetite da vam i posle tog uzrasta nokti rastu brže od proseka, ili da morate da ih sečete češće od svojih vršnjaka, moguće je da vaše telo stari sporije nego inače.
Sinkler priznaje da lično obraća pažnju na rast sopstvenih noktiju: „Kad god moram da sečem nokte, razmišljam o tome koliko je prošlo od poslednjeg puta“, otkrio je na podkastu.
Zašto nokti rastu sporije sa godinama?
Smanjenje brzine rasta noktiju povezano je sa usporavanjem cirkulacije krvi koje dolazi sa godinama. Naime, manji protok hranljivih materija kroz krvotok smanjuje sposobnost noktiju da proizvodi nove ćelije.
Međutim, osim starenja, na rast noktiju mogu uticati i drugi faktori:
Ishrana – Nedostatak vitamina i minerala, kao što su cink, gvožđe, kalcijum i vitamin A, može usporiti rast noktiju.
Hormonske promene – Tokom puberteta i trudnoće nokti često rastu brže zbog povećane hormonske aktivnosti.
Fizička aktivnost – Ljudi koji su aktivniji često imaju bolju cirkulaciju, što doprinosi bržem rastu noktiju.
Promene na noktima mogu ukazivati na ozbiljne bolesti
Osim brzine rasta, stručnjaci upozoravaju da je važno pratiti i promene u obliku, boji i strukturi noktiju, jer mogu ukazivati na potencijalne zdravstvene probleme.
Evo nekoliko znakova na koje treba obratiti pažnju:
Crne tačke ispod noktiju – mogu biti znak melanoma ili virusnih bradavica.
Bele tačke i linije – često ukazuju na nedostatak cinka, gvožđa ili kalcijuma ili mogu biti posledica gljivične infekcije.
Uzdužne brazde – kod starijih su normalna pojava, ali kod mlađih mogu signalizirati zauške, dijabetes ili nedostatak vitamina.
Zadebljani, zaobljeni nokti – mogu ukazivati na hipoksiju (nedostatak kiseonika u tkivima), što je često povezano sa hroničnim bolestima pluća ili srca.
Šta možemo učiniti za zdravlje noktiju – i duži život?
Iako ne možemo zaustaviti prirodni proces starenja, postoje načini na koje možemo podstaći rast noktiju i sačuvati vitalnost tela:
Pravilna ishrana – unos namirnica bogatih cinkom, gvožđem, biotinom i vitaminima A i E.
Redovno vežbanje – poboljšava cirkulaciju i pomaže bržu regeneraciju ćelija.
Hidratacija – dovoljno vode doprinosi zdravlju kože, kose i noktiju.
Izbegavanje loših navika – pušenje i prekomerna konzumacija alkohola ubrzavaju starenje.
Kontroverze oko dr. Sinklera
Iako je dr. Dejvid Sinkler je prepoznat u naučnim krugovima, njegovo ime je bilo u centru kontroverze prošle godine kada je optužen da promoviše ‘nenaučne’ proizvode za podmlađivanje pasa.
Ova situacija je dovela do brojnih ostavki u istraživačkom telu koje je osnovao, Akademiji za istraživanje zdravlja i životnog veka, a dr. Sinkler je na kraju bio primoran da napusti predsedničku funkciju.
Bez obzira na kritike, njegovo istraživanje o znacima biološkog starenja i dalje izaziva veliko interesovanje u naučnoj zajednici.
Posmatranje rasta noktiju može biti jednostavan, ali koristan alat za praćenje biološkog starenja. Ako vam se čini da vam nokti rastu sporije nego ranije, to bi mogao biti znak da vaše telo usporava. Ali ne zaboravite: izgled noktiju može ukazivati na mnogo više od starosti. Zato je ključno obratiti pažnju na sve neuobičajene promene i, ako je potrebno, konsultovati lekara. Dakle, sledeći put kada sečete nokte, setite se reči dr. Sinklera: „Koliko je prošlo od poslednjeg puta?“
(Klik.hr)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com