Šanse da prežive avionsku nesreću mogle bi biti veće za one koji sede na zadnjim sedištima, otkrili su stručnjaci.
Tokom proteklih osam decenija, bilo je 18 smrtonosnih komercijalnih letova sa najmanje 80 putnika koji su preživele ostavili u olupini. Postavlja se pitanje, kako su preživeli naizgled nemoguće?!
„Postoji mnogo razloga zašto bi neko mogao da preživi u situaciji koja se čini potpuno neizdrživom“, rekla je Barbara Dan, predsednica Američkog udruženja istraživača vazdušne bezbednosti International (ISASI), za Vol strit džurnal.
„Zavisi od toga kako avion sleće i gde putnik sedi. Ako imate zategnut pojas, to ograničava količinu trzaja kroz telo. Takođe, zavisi i od toga da li će putnik moći da zauzme položaj za pripremu sudara“, objasnila je ona.
Sedište u zadnjem delu aviona spasilo je živote
Svet je 29. decembra posmatrao kako se Boing 737-800 Jeju Aira srušio na međunarodni aerodrom Muan u Južnoj Koreji. Bila je to najsmrtonosnija avio-katastrofa u zemlji od 1997. U avionu koji se zapalio bio je 181 putnik, a dve osobe koje su sedele u zadnjem delu aviona su preživele.
Muškarac je imao prelome kostiju na levoj strani tela i povrede kičme, koje je vremenom zalečio. Žena je polomila desni skočni zglob i zadobila povrede na desnoj strani tela. Uprkos bolnim povredama, obojica su svesni i komunikativni i hospitalizovani su u Seulu.
Samo četiri dana ranije, ruskom raketom zemlja-vazduh oboren je avion Embraer 190 Azerbejdžanske erlajnse u blizini Aktaua u Kazahstanu, dok je bio na putu za glavni grad Čečenije. U avionu je bilo 67 putnika i članova posade, od kojih je 29 preživelo. Ti putnici su sedeli u zadnjem delu aviona.
Takođe je važno koji deo aviona dodiruje tlo
Ali mesto gde sedite u avionu nije jedini faktor koji dolazi u igru za potencijalni opstanak. Takođe je važno koji deo aviona dodiruje tlo kada pada ili sleće. Putnici u tom delu snose teret sile.
„Mnogi ljudi misle da je bezbednije pozadi nego napred. Koliko brzo vatra zavlada i koliko brzo možete doći do izlaza, sve te stvari su takođe važne“, primetila je Dan.
Istražitelji koji procenjuju šanse za preživljavanje u avionskoj nesreći fokusiraju se na pet glavnih faktora: integritet aviona, efikasnost sigurnosnih ograničenja, G sile koje doživljavaju putnici i posada, okruženje unutar aviona i faktore nakon pada kao što su vatra ili dim.
G sila utiče na opstanak
Američki nacionalni odbor za bezbednost u saobraćaju (NTSB) veruje da se nesreća može preživeti ako sile koje se prenose na putnike ne prelaze granice ljudske tolerancije. Osim toga, ako struktura aviona koji okružuje putnike ostane netaknuta nakon nesreće, označena je kao „preživljava“.
Padovi aviona se smatraju „nemogućim za preživljavanje“ kada su G sile toliko jake da ljudsko telo ne može da ih izdrži. Ljudi su u svakodnevnom životu izloženi sili od 1 G, a faktori kao što su klizanje ili vozilo koje brzo ubrzava mogu stvoriti silu dva do tri puta veću.
„Uopšteno govoreći, osoba će izgubiti svest nakon 4 G ili 5 G, iako je bilo nekih koji su preživeli čak i više sile“, rekao je Loni G. Petersen, profesor aeronautike i astronautike.
Većinu incidenata je moguće ‘preživeti’
Međutim, efekat zavisi isključivo od broja G i smera i intenziteta sile. Ako avion ne postigne više od 9 G u kretanju unapred, putnici imaju razumne šanse da se izvuku sa ozbiljnim povredama. „Putnici će najverovatnije preživeti sa povredama i modricama“, rekao je za Istraživač fiziologije vazduhoplovstva Tomas Zeidlik.
Ed Galea, profesor inženjerstva zaštite od požara koji je sproveo značajne studije o evakuaciji nakon pada aviona, rekao je za Si-En-En da je „ogromna većina avionskih nesreća preživela i da većina ljudi u nesrećama preživi”. On je primetio da u modernim vremenima sedišta u avionu moraju da budu napravljena da izdrže udar do 16 G, što znači da je u većini incidenata „preživelo“.
Prema studiji iz 2015. magazina TIME, podaci prikupljeni tokom 35 godina od Federalne uprave za avijaciju pokazali su da su zadnja sedišta u avionima imala stopu smrtnosti od 32 odsto. Poređenja radi, srednja sedišta imala su 29 odsto smrtnih slučajeva, dok su prednja sedišta imala 38 odsto smrtnih slučajeva, piše Dejli mejl.
‘Ne postoji magično najsigurnije sedište’
Ali Galea je upozorio da „ne postoji magično najsigurnije sedište“. „Zavisi od prirode nesreće u kojoj se nalazite. Nekada je bolje napred, ponekad pozadi“, rekao je on.
Međutim, primetio je da postoji razlika između sedišta koje ima najbolje šanse da preživi početni udar i sedišta koje vam omogućava da brzo izađete iz aviona. Prema njegovom mišljenju, putnici treba da biraju ovo drugo, jer je za opstanak važno koliko brzo putnici mogu da se evakuišu. On je istakao da je blizina izlaza veoma važna.
„Ključna stvar koju treba razumeti je da je u avionskoj nesreći svaka sekunda važna. Svaka sekunda može da napravi razliku između života i smrti“, primetio je on.
(Net.hr)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com