Da bi neko pripadao srednjoj klasi, treba da ima i dva i po puta veća primanja od onog što troši na potrošačku korpu. Oni koji na potrošačku korpu troše veći deo plate nisu deo srednjeg staleža. Srednju klasu čine oni kojima preostane novac za redovno letovanje, zimovanje. Za određivanje srednje društvene klase u Srbiji postoje dvostruki parametri – ekonomski i sociološki, prenosi RTS.
Ekonomski parametri na osnovu kojih se meri da li neko pripada srednjem staležu različiti su od zemlje do zemlje.
Sociološki parametri za srednji stalež su fakultetska diploma, poznavanje stranog jezika, znanje rada na kompjuteru.
Srednja klasa je polako nestajala devedesetih godina. Nekada su oni koji završe fakultet odmah bili u srednjem staležu jer su imali bolje plaćen posao. Danas se do posla teže dolazi, a primanja ni za najobrazovanije nisu uvek iznad republičkog proseka. A situacija će, kažu stručnjaci, za nekoliko godina biti još dramatičnija.
Inflacija, globalne krize i ratovi koji nikad ne prestaju… To su izazovi koji duboko utiču na svakodnevni život „običnih ljudi“ širom sveta, unoseći nesigurnost u naše domove i menjajući naše poglede na budućnost. Nesigurnost na tržištu rada, rastući troškovi života i političke tenzije samo dodatno povećavaju strahove i anksioznost u društvu.
Mnogi se stoga s pravom pitaju – šta dalje? Jedna od njih je samohrana majka Ejmi Luiz. Jedne noći, u sitne sate, žena više nije mogla da spava, pa je na Instagramu podelila snimak koji je ubrzo prikupio više od 120.000 lajkova, u kojem navodi „7 stvari koje srednja klasa neće moći da priušti narednih pet godina“.
Mnogi su ozbiljno zamislili nadu svakodnevice, koja kao da je iz dana u dan sve teža.
Finansijski šokovi sa svih strana
„Naišla sam na ovaj članak u 4:30 ujutro nakon što sam se probudila i nisam mogla da zaspim. Pa ja sam srednja klasa“, napisala je na početku posta i počela da nabraja šta će u veoma bliskoj budućnosti biti nedostupno većini stanovnika sveta.
Nekretnine su na prvom mestu.
„Ovo već vidimo. Kupovina kuće danas je prilično nedostižna, čak i ako zarađujete pristojno. Kamate su smešne i osim ako ne nudite više od tražene cene ili plaćate gotovinom…“, upozorava Ejmi.
Zatim pominje nove automobile: „A cene vozila vrtoglavo rastu. Moj najstariji će ove godine imati 16 godina i plan je da on kupi moj auto, što znači…. Moraću da vozim bicikl jer kao samohrana majka trenutno ne mogu da priuštim novi auto. Kao ni letovanja.
„Šta je ovo uopšte? Nažalost, novac za putovanja sada mora da ide na nečuvene kućne troškove i potrepštine“, ističe ona.
Zatim je došlo pitanje zdravlja: „Srećom, zbog posla imam pristojnu zdravstvenu zaštitu, ali i dalje mi se ogroman novac oduzima od plate iako jedva da idemo kod lekara.
Sledeća stavka na listi je školovanje u privatnoj školi.
„Moja deca ne moraju da idu u privatnu školu, ali bih volela da imam mogućnost školovanja kod kuće jer su današnje javne škole sr**e“, kaže Ejmi.
Pretposlednji na listi je penzionisanje.
„Poznajem mnogo ljudi koji su u penziji, ali su morali da nađu posao kako bi dopunili prihode nakon penzionisanja. Ili moraju da odlože penziju jer to trenutno ne mogu da priušte“, dodaje Ejmi.
A na samom dnu depresivne liste je štednja, tj. sigurna ulaganja. „Zato vam treba više izvora prihoda“, kaže na kraju ova samohrana majka.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com