Danas postoje različiti načini za otkrivanje različitih oblika kognitivnih oštećenja, uključujući demenciju. Jedan od jednostavnih načina je „test sata“.
Kognitivna oštećenja često izazivaju zabrinutost. Problemi s pronalaženjem pravih reči, poteškoće u pamćenju i komunikaciji s drugima stvaraju osećaj nesigurnosti i postavljaju pitanje – da li je s našim umom sve u redu? Kada ti simptomi upućuju na demenciju ili Alchajmerovu bolest? Zato je važno otkriti prve simptome na vreme kako bi se preduzele odgovarajuće mere i usporio napredak bolesti.
Zašto vreme?
Vreme i satovi su svakodnevno prisutni u našem životu. Medicinski stručnjaci tvrde da problemi s razumevanjem vremena mogu ukazivati na rane, ali nedovoljno poznate znakove demencije i drugih kognitivnih poremećaja. Takođe, gubitak sposobnosti čitanja sata može biti povezan s gubitkom pamćenja i sposobnošću mozga da tumači analogni sat.
Suština testa
Test sata je poseban test koji je osmišljen za otkrivanje problema u ranim fazama. Koristi se za procenu kognitivnih promena kod ljudi. Može ukazivati ne samo na demenciju, već i na različite druge poremećaje. Važno je napomenuti da se „vaskularna demencija“, Alchajmerova bolest ili mešovita demencija ne mogu dijagnostikovati samo na osnovu ovog testa. Dodatna ispitivanja su potrebna.
Šta se analizira?
Stručnjaci procjenjuju sljedeće parametre:
Orijentacija u vremenu – osoba treba da postavi strelice „deset minuta do tri“ i nacrta odgovarajući raspored strelica.
Pamćenje – osoba treba da zapamti da postoje mala i velika kazaljka, razume njihovo značenje i kako se postavljaju na brojčaniku.
Percepcija – kako osoba percipira i raspoređuje brojeve.
Prostorna orijentacija – kako osoba može da nacrta krug, postavi brojeve i strelice unutar njega.
Motoričke sposobnosti – kako ispitanik vuče liniju: ravnomerno ili s prekidima.
Kako se sprovodi?
Za proveru kognitivnih sposobnosti potreban je veliki list papira formata A4. Sat treba nacrtati samo olovkom, a svi drugi satovi, analogni ili digitalni, treba da budu izvan vidokruga. Važno je da se ništa ne briše ni ispravlja.
Zadatak ispitanika je da nacrtaju krug i napišu brojeve od 1 do 12 kako bi sat izgledao. Zatim treba nacrtati kazaljke koje pokazuju 11:10.
Kada treba biti zabrinut?
Osobe s demencijom obično ne mogu precizno da nacrtaju ono što se od njih očekuje i obično zanemaruju levu stranu sata. Desna strana mozga kontroliše aktivnosti na levoj strani tela. To objašnjava zašto levi deo sata ostaje prazan, prema stručnjacima. Pacijenti s demencijom često ne uspevaju u ovom testu jer su moždane ćelije na desnoj strani mozga ostale bez kiseonika i odumrle, prema lekarima. Takođe, treba biti zabrinut ako je potrebno previše vremena za izvršenje zadatka ili ako osoba oseća frustraciju jer joj ne uspeva, prenosi Klik.hr.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com