Kolaps društva je tema velikog interesovanja i zabrinutosti, jer se odnosi na mogućnost da civilizacije, koje su uspostavile složene društvene, političke i ekonomske strukture, dođu do tačke kolapsa. Tokom istorije, mnoge civilizacije su doživele pad usled različitih faktora kao što su politička nestabilnost, ekonomska kriza, ratovi, ekološke katastrofe ili iscrpljivanje prirodnih resursa. Danas se rasprava o kolapsu društva često povezuje sa izazovima kao što su klimatske promene, globalni sukobi, nejednakost i sve brža potrošnja resursa.
S obzirom da veštačka inteligencija (AI) svakim danom postaje sve naprednija, naučnici mogu da koriste tehnologiju da razumeju više o budućnosti ljudi i planete Zemlje. Za jednu grupu naučnika sa Tehnološkog instituta Masačusetsa (MIT), ovo uključuje pokušaj izračunavanja kada će društvo prestati da postoji, piše LADbible. 1972. godine, MIT tim je koristio kompjutersko modeliranje da proceni nekoliko obrazaca podataka koji se odnose na faktore kao što su stanovništvo, prirodni resursi i upotreba energije.
Nakon sprovođenja njihovog istraživanja, studiju je objavio Rimski klub, pri čemu su predstojeće „granice rasta“ istaknute kao ono što će izazvati krajnji kolaps ljudskog društva. Dakle, kada je predviđeni kraj društva kakvo poznajemo? Kroz istraživanje, tim je saznao da će do propadanja društva doći sredinom 21. veka. Do kolapsa je manje od dve decenije ili oko 17 godina, pošto su naučnici predvideli da će do kolapsa doći 2040.
U to vreme, izveštaj nije shvaćen previše ozbiljno i izazvao je podsmeh, preneo je Gardijan. Međutim, drugi tim istraživača je 2009. uradio sličnu studiju koja je dala slične rezultate. Novija studija, koju je objavio American Scientist, zaključila je da su rezultati modela „skoro tačni oko 35 godina kasnije uz nekoliko odgovarajućih pretpostavki“.
„Važno je prepoznati da njegova predviđanja nisu opovrgnuta i, u stvari, izgledaju prilično tačna. Nismo svesni nijednog modela koji su proizveli ekonomisti koji je bio toliko tačan tokom tako dugog perioda“, navodi se u studiji. Godine 2021, holandska istraživačica održivosti Gia Herington takođe je potvrdila pomalo sumorna predviđanja u studiji.
„Iz perspektive istraživanja, mislio sam da bi provera višedecenijskih podataka modela u odnosu na empirijska zapažanja bila zanimljiva vežba“, rekla je Herington za Gardijan. Ona je otkrila da su podaci u skladu sa predviđanjima iz 1972. godine, koja je imala najgori scenario zastoja privrednog rasta na kraju decenije i kolapsa društva oko 10 godina kasnije. Ali Herington ima malo optimističnije vesti.
„Ključni nalaz moje studije je da još uvek imamo izbor da se uskladimo sa scenarijem koji se neće završiti kolapsom. Uz inovacije u poslovanju i novi razvoj vlada i civilnog društva, kontinuirano ažuriranje modela pruža još jednu perspektivu na izazove i mogućnosti koje imamo da stvorimo održiviji svet“, zaključila je ona.
(Večernji list)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com